Sedam svjetskih čuda su poznata kao izvanredna građevinska dostignuća i remek-djela arhitekture iz drevnog svijeta. Originalna lista sedam svjetskih čuda koju je sastavio grčki pisac Antipater iz Sidona oko 2. stoljeća pr. Kr. sastojala se od sljedećih čuda:
- Piramide u Gizi (egipatska piramida) – Egipat
- Viseći vrtovi Semiramide – Vavilon (danas Irak)
- Kolos od Rodosa – otok Rodos (Grčka)
- Zlatna statua Zevsa u Olimpiji – Olimpija (Grčka)
- Hram Artemide u Efesu – Efes (današnja Turska)
- Grobnica Mausolosa u Halikarnasu – Halikarnas (današnja Turska)
- Faraonova svjetionik na otoku Farosu – Aleksandrija (današnji Egipat)
Međutim, važno je napomenuti da su se neka od ovih čuda već srušila ili nestala tijekom vremena, poput visećih vrtova Semiramide, Kolosa od Rodosa i faraonovog svjetionika. Stoga je moderna inačica sedam svjetskih čuda često promijenjena, uključujući i suvremene građevine i čuda prirode.
Piramide u Gizi (egipatska piramida) – Egipat
Piramide u Gizi, poznate i kao Egipatske piramide, predstavljaju jedno od najpoznatijih i najznačajnijih arheoloških nalazišta na svijetu. Smještene su u blizini Kaira, glavnog grada Egipta, i izgrađene su tijekom Starog kraljevstva Egipta, između 27. i 22. stoljeća pr. Kr. Najpoznatije piramide u kompleksu su Velika piramida, koja je izgrađena za faraona Khufua, te piramide njegovih nasljednika Khafre i Menkaure. Velika piramida Khufua smatra se jednim od najvećih inženjerskih dostignuća drevnog svijeta zbog svoje precizne gradnje i veličanstvenosti. Piramide u Gizi su UNESCO-ova svjetska baština i jedan su od najposjećenijih turističkih atrakcija u Egiptu.
Viseći vrtovi Semiramide – Vavilon (danas Irak)
Viseći vrtovi Semiramide su bili jedno od sedam svjetskih čuda antičkog svijeta, prema povijesnim zapisima. Smatra se da su bili remek-djelo arhitekture i vrtlarstva izgrađeno u drevnom Babilonu, današnjem Iraku, oko 600. godine pr. Kr. Legenda kaže da ih je kralj Nabukodonosor II. izgradio za svoju suprugu Semiramidu, kako bi joj pružio utjehu jer je često osjećala nostalgiju za svojim rodnom planinama.
Viseći vrtovi su bili složen sustav terasa s vrtovima različitih biljnih vrsta, koji su se uzdizali jedan iznad drugog, stvarajući dojam visećih vrtova. Ovaj arhitektonski podvig navodno je uključivao složen sustav navodnjavanja kako bi se održala bujna vegetacija u suhom babilonskom okruženju.
Unatoč svojoj slavi i misterioznoj ljepoti, postoji rasprava među povjesničarima o tome jesu li viseći vrtovi zaista postojali kao što su opisani u antičkim izvorima ili su možda bili više metafora ili simbolična konstrukcija. Unatoč tome, legenda o visećim vrtovima Semiramide ostaje jedna od najintrigantnijih priča iz drevnog svijeta.
Kolos od Rodosa – otok Rodos (Grčka)
Kolos od Rodosa bio je veličanstven kip Heliosa, boga Sunca, koji je stajao na ulazu u luku na grčkom otoku Rodosu. Smatra se jednim od Sedam svjetskih čuda starog svijeta.
Kip je izgrađen između 292. i 280. godine pr. Kr. kako bi obilježio pobjedu Rodosa nad egipatskom flotom. Kolos je bio visok oko 30 metara, što ga je činilo jednim od najvećih kipova svog vremena. Bio je izrađen od brončanih ploča postavljenih na metalni okvir.
Nažalost, Kolos od Rodosa stajao je samo 56 godina prije nego što je pao u zemljotresu oko 226. godine pr. Kr. Ostaci kipa su ležali na tlu sve dok nisu bili skupljeni i prodani u 7. stoljeću. Iako sam kip nije preživio, njegova legenda i veličina ostavili su trajan pečat u povijesti umjetnosti i arhitekture.
Zlatna statua Zevsa u Olimpiji – Olimpija (Grčka)
Zlatna statua Zevsa u Olimpiji smatra se jednim od Sedam svjetskih čuda antičkog svijeta. Ova ogromna kiparska skulptura prikazivala je grčkog boga Zeusa, vrhovnog božanstva u grčkoj mitologiji, sjedećeg na prijestolju. Kip se nalazio unutar hrama posvećenog Zeusu u antičkom grčkom svetištu Olimpiji, na Peloponezu, u Grčkoj.
Kip je izradio grčki kipar Fidija (Phidias) oko 435. godine pr. Kr. Smatra se da je kip bio visok oko 12 metara, a izrađen je od slonovače, zlata i druge dragocjene materijale. Zlatni detalji na kipu, poput odjeće i nakita, dali su mu izuzetnu raskoš i ljepotu.
Nažalost, kip Zevsa u Olimpiji nestao je u vremenima kasnijim od antičkog doba, vjerojatno uništen ili opljačkan. Danas nemamo izravnih tragova o njegovom izgledu, ali opisi i rekonstrukcije kipa prenose nam njegovu nevjerojatnu ljepotu i grandioznost.
Hram Artemide u Efesu – Efes (današnja Turska)
Hram Artemide u Efesu bio je jedan od najvećih hramova posvećenih grčkoj božici lova i plodnosti, Artemidi. Nalazio se u antičkom gradu Efesu, koji se danas nalazi u Turskoj. Hram je bio izgrađen u čast Artemide, jedne od najvažnijih božica u grčkoj mitologiji.
Hram Artemide u Efesu bio je poznat po svojoj veličini i raskoši. Smatra se da je imao više od 120 stupova visokih oko 18 metara, od kojih su mnogi bili ukrašeni reljefima i skulpturama. Centralni kip Artemide, koji se nalazio unutar hrama, bio je remek-djelo grčkog kiparstva.
Unatoč svojoj slavi, hram je uništen i obnovljen nekoliko puta tijekom svoje povijesti. Konačno je potpuno uništen u 4. stoljeću po Kristu, kada su kršćani sve više preuzimali političku i vjersku moć u regiji.
Danas su samo ruševine hrama preostale u Efesu, ali i dalje privlače veliki broj posjetitelja zbog svoje povijesne važnosti i impresivnog arhitektonskog nasljeđa.
Grobnica Mausolosa u Halikarnasu – Halikarnas (današnja Turska)
Grobnica Mausolosa u Halikarnasu bila je monumentalna grobnica izgrađena za kralja Mausola, satrapa Karije i perzijskog saveznika, koji je vladao u 4. stoljeću prije Krista. Grobnica je izgrađena u antičkom gradu Halikarnasu (današnji Bodrum u Turskoj) i smatra se jednim od najimpresivnijih arhitektonskih dostignuća antičkog svijeta.
Kraljica Artemizija II., supruga Mausolosa, naručila je izgradnju grobnice nakon Mausolosove smrti 353. godine pr. Kr. Grobnica je bila visoka oko 45 metara i imala je složenu arhitekturu, kombinirajući elemente grčkog, egipatskog i perzijskog stila. Bila je okružena stupovima i reljefima te kipovima koji su prikazivali mitološke i alegorijske scene.
Izraz “mauzolej” dolazi iz imena Mausolosa i koristi se općenito za svaku veliku grobnicu ili spomenik sličnog stila.
Nažalost, grobnica Mausolosa uništena je u potresu u 13. stoljeću, a danas su od nje ostali samo ruševine. Unatoč tome, njezino nasljeđe ostaje kao jedan od najimpresivnijih primjera antičke arhitekture i skulpture.
Faraonova svjetionik na otoku Farosu – Aleksandrija (današnji Egipat)
Faraonov svjetionik na otoku Farosu, poznat i kao Aleksandrijski svjetionik, bio je jedno od sedam svjetskih čuda antičkog svijeta. Nalazio se na otoku Farosu, nedaleko od grada Aleksandrije u današnjem Egiptu.
Svjetionik je izgrađen oko 280. godine pr. Kr. na inicijativu grčkog vladara Ptolemeja II. Faraonov svjetionik bio je visok oko 120 metara, što ga je činilo jednim od najviših građevina svog vremena. Smatra se da je imao konusni oblik i bio je izgrađen od bijelog kamena.
Svjetionik na otoku Farosu nije samo obavljao funkciju svjetla za navigaciju brodova, već je bio i simbol moći i veličanstvenosti grada Aleksandrije, koji je bio jedan od najvažnijih gradova antičkog svijeta.
Nažalost, svjetionik je uništen u potresu 14. stoljeća, a danas od njega nije ostalo gotovo ništa. Unatoč tome, njegova legenda i važnost kao jednog od sedam svjetskih čuda ostaju živi u povijesti.
