loading

Category: Nauka i zdravlje

  • Home
  • Category: Nauka i zdravlje

BRZI ANTIGENSKI TEST

Brzi antigenski test u Bosni i Hercegovini: Sve što trebate znati Brzi antigenski testovi za COVID-19 postali su ključni alat u borbi protiv pandemije.

Ovi testovi omogućuju brzu identifikaciju zaraženih osoba, čime pomažu u sprječavanju širenja virusa. U nastavku ćemo detaljno objasniti za šta služi brzi antigenski test, gdje se može izvaditi u BiH, koja je cijena i koliko se čeka na rezultate.

Šta je brzi antigenski test?

Brzi antigenski test je dijagnostički alat koji detektira prisutnost specifičnih proteina (antigena) virusa SARS-CoV-2, koji uzrokuje COVID-19. Ovi testovi su dizajnirani da pruže rezultate brzo, obično unutar 15-30 minuta, i često se koriste za skrining u situacijama gdje je potrebno brzo otkriti zaražene osobe.

Za šta služi brzi antigenski test?

Brzi antigenski testovi se koriste za:

  1. Skrining u zajednici: Brza identifikacija zaraženih osoba u školama, radnim mjestima, zdravstvenim ustanovama i drugim zajednicama.
  2. Putovanja: Mnogi međunarodni putni protokoli zahtijevaju negativan brzi antigenski test prije ukrcaja na letove.
  3. Simptomatske osobe: Osobe s simptomima COVID-19 mogu koristiti brzi antigenski test za brzu potvrdu infekcije.
  4. Kontaktni slučajevi: Osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa zaraženima mogu se brzo testirati kako bi se utvrdilo da li su zaražene.

Gdje se može izvaditi brzi antigenski test u BiH?

Brzi antigenski testovi dostupni su u brojnim zdravstvenim ustanovama i laboratorijama širom Bosne i Hercegovine, uključujući:

  • Domovi zdravlja: Većina domova zdravlja u većim gradovima i općinama nudi uslugu brzog antigenskog testiranja.
  • Privatne klinike: Mnoge privatne zdravstvene ustanove i klinike nude brze antigenske testove uz prethodnu najavu ili bez nje.
  • Apoteke: Određene apoteke prodaju antigenske testove za kućnu upotrebu, ali se preporučuje da testiranje provodi zdravstveni radnik.
  • Mobilne jedinice i drive-in centri: Neki gradovi imaju mobilne jedinice ili drive-in centre gdje se može obaviti testiranje bez izlaska iz automobila.

Cijena brzog antigenskog testa u BiH

Cijene brzih antigenskih testova variraju ovisno o mjestu i vrsti ustanove gdje se testiranje obavlja. U prosjeku, cijene se kreću od 30 KM do 50 KM po testu. Cijene mogu biti niže ili više u ovisnosti od specifičnih okolnosti, kao što su hitnost testiranja ili posebni zahtjevi za test.

Koliko se čeka na rezultate brzog antigenskog testa?

Jedna od glavnih prednosti brzih antigenskih testova je brzina dobivanja rezultata. Obično, rezultati su dostupni unutar 15-30 minuta nakon uzimanja uzorka. Ovaj brzi obrat čini antigenske testove idealnim za situacije gdje su potrebni brzi rezultati, kao što su putovanja ili hitne medicinske potrebe.

Pouzdanost brzih antigenskih testova

Iako brzi antigenski testovi pružaju brze rezultate, njihova pouzdanost može varirati. Ovi testovi su generalno manje osjetljivi u usporedbi s PCR testovima, posebno u slučajevima asimptomatskih infekcija ili niskih virusnih opterećenja. Zbog toga, negativan rezultat brzog antigenskog testa ne isključuje u potpunosti mogućnost zaraze, posebno ako postoje simptomi ili poznata izloženost virusu.

Brzi antigenski testovi igraju ključnu ulogu u kontroli širenja COVID-19, omogućavajući brzo otkrivanje i izolaciju zaraženih osoba. U Bosni i Hercegovini, ovi testovi su široko dostupni i mogu se obaviti u domovima zdravlja, privatnim klinikama, apotekama i posebnim centrima za testiranje. Cijene su pristupačne, a rezultati su dostupni unutar 30 minuta, što ih čini izuzetno korisnim za hitne potrebe i masovna testiranja.

Gdje se može uraditi test:

Izvor: www.muski.ba

PRAVNI FAKULTET SARAJEVO


Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu je jedna od istaknutih obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini, koja je osnovana 1946. godine. Svojom dugom istorijom i visokim standardima obrazovanja, fakultet je postao sinonim za kvalitetno pravno obrazovanje u regionu.

Na fakultetu se nude brojni predmeti koji pokrivaju različite grane prava. To uključuje osnovne predmete kao što su građansko pravo, krivično pravo, upravno pravo, privredno pravo, međunarodno javno pravo, međunarodno privatno pravo i pravo Evropske unije. Pored toga, studenti imaju priliku da se specijalizuju u oblastima kao što su ljudska prava, pravo rada, pravo intelektualne svojine, pravo životne sredine i mnoge druge.

Jedna od važnih karakteristika Pravnog fakulteta u Sarajevu jeste angažovanost njegovih profesora u pravnoj praksi. Mnogi od njih su istaknuti pravnici koji aktivno učestvuju u pravosuđu, advokaturi, kao i u radu nevladinih organizacija i institucija civilnog društva. Njihovo bogato praktično iskustvo doprinosi interaktivnom i relevantnom pristupu nastavi.

Fakultet takođe organizuje različite naučne skupove, konferencije i seminare koji promovišu pravnu nauku i doprinose razvoju pravnog sistema. Studenti imaju priliku da učestvuju u ovim događajima i steknu dodatno znanje i veštine.

Poznate ličnosti koje su studirale na Pravnom fakultetu u Sarajevu obuhvataju širok spektar profesionalnih profila. Među njima su sudije, advokati, političari, diplomate, profesori, novinari i drugi. Neki od njih su postali prominentni lideri u svojim oblastima delovanja, doprinoseći društvenim promenama i razvoju pravne struke.

Za više informacija o Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, možete posetiti zvaničnu veb stranicu fakulteta na sledećem linku: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Pravni fakultet u Sarajevu nastavlja da bude ključni akter u pravnoj oblasti Bosne i Hercegovine i regiona, pružajući obrazovanje i stvarajući profesionalce sposobne da se suoče sa složenim izazovima savremenog društva.

Za više informacija o Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, posjetite web stranicu fakulteta: https://www.pfsa.unsa.ba/pf/

Osim toga, možete pronaći i profile fakulteta na društvenim mrežama:

Dodatne informacije:

  • Fakultet nudi i programe doktorskog studija u pravnim naukama.
  • Na fakultetu se redovito organiziraju naučne konferencije, seminari i gostujuća predavanja.
  • Studentima je dostupna bogata biblioteka sa velikim fondom pravne literature.
  • Fakultet ima i aktivan studentski život sa brojnim studentskim organizacijama i aktivnostima.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu nudi studentima jedinstvenu priliku da steknu kvalitetno pravno obrazovanje u inspirativnom i dinamičnom okruženju.

www.muski.ba

KADA PITI MAGNEZIJ UJUTRO ILI NAVEČER

Magnezij je esencijalni mineral koji sudjeluje u više od 300 biokemijskih reakcija u organizmu. Neophodan je za mnoge vitalne funkcije, uključujući:

  • Proizvodnja energije: Magnezij je ključan za metabolizam ugljikohidrata, proteina i masti, te pomaže u pretvaranju hrane u energiju.
  • Funkcija mišića i živaca: Magnezij je odgovoran za kontrakciju i opuštanje mišića, te za pravilan prijenos živčanih signala.
  • Zdravlje kostiju: Magnezij je važan za mineralizaciju kostiju i pomaže u sprječavanju osteoporoze.
  • Regulacija krvnog tlaka: Magnezij može pomoći u snižavanju krvnog tlaka kod ljudi s hipertenzijom.
  • Zdravlje srca: Magnezij može smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
  • Psihološko zdravlje: Magnezij može pomoći u ublažavanju simptoma depresije i anksioznosti.

Ne postoji jednostavan odgovor na pitanje kada je idealno vrijeme za uzimanje magnezija, ujutro ili navečer. To ovisi o individualnim faktorima i ciljevima uzimanja. Evo nekoliko stvari koje biste trebali uzeti u obzir:

Ujutro:

  • Poboljšava razinu energije: Magnezij može pomoći u poboljšanju razine energije i raspoloženja tijekom dana.
  • Poboljšava probavu: Uzimanje magnezija ujutro može potaknuti probavu i ublažiti probleme s probavom.
  • Pomaže u regulaciji šećera u krvi: Istraživanja pokazuju da magnezij može pomoći u regulaciji razine šećera u krvi, što može biti korisno za osobe s dijabetesom.

Navečer:

  • Pomaže u opuštanju i spavanju: Magnezij ima opuštajuće djelovanje na mišiće i živčani sustav, što može poboljšati kvalitetu sna.
  • Smanjuje grčeve u nogama: Uzimanje magnezija navečer može pomoći u sprječavanju grčeva u nogama.
  • Ublažava migrene: Neki ljudi iskušavaju ublažavanje migrena uzimanjem magnezija navečer.

Preporuke:

  • Posavjetujte se s doktorom: Najbolje je da se posavjetujete s doktorom o tome kada i u kojoj dozi biste trebali uzimati magnezij.
  • Slušajte svoje tijelo: Obratite pažnju na to kako se osjećate uzimanjem magnezija u različito doba dana i pronađite ono što vam odgovara.
  • Razmotrite svoje individualne potrebe: Ako imate problema sa spavanjem, možda biste htjeli uzimati magnezij navečer. Ako želite poboljšati razinu energije tijekom dana, možda biste htjeli uzimati magnezij ujutro.

Dodatne napomene:

  • Magnezij se može uzimati s hranom ili na prazan želudac.
  • Uzimanje magnezija u velikim dozama može dovesti do probavnih problema.
  • Neki lijekovi mogu utjecati na apsorpciju magnezija.

U konačnici, idealno vrijeme za uzimanje magnezija je ono koje vam odgovara i koje vam pomaže u postizanju vaših ciljeva.

Zašto je potrebno uzimati magnezij?

Mnogi ljudi ne unose dovoljnu količinu magnezija hranom. Nedostatak magnezija može dovesti do različitih zdravstvenih problema, uključujući:

  • Umoro i slabost
  • Mišićne grčeve
  • Trnjenje i ukočenost udovi
  • Nesanicu
  • Depresiju i anksioznost
  • Visoki krvni tlak
  • Osteoporozu

Ko bi trebao uzimati magnezij?

Svi bi trebali paziti da unose dovoljnu količinu magnezija u prehrani. Neki ljudi su, međutim, u većoj rizičnoj skupini za nedostatak magnezija, uključujući:

  • Starije osobe
  • Ljudi s probavnim problemima
  • Dijabetes
  • Alkoholičari
  • Žene s teškim menstruacijama
  • Sportaši

Kako unositi magnezij?

Magnezij možete unositi hranom, dodacima prehrani ili lijekovima.

Hrana bogata magnezijem:

  • Zeleno lisnato povrće (špinat, kelj)
  • Orašasti plodovi i sjemenke
  • Grah i grašak
  • Banana
  • Avokado
  • Crna čokolada

Dodaci prehrani:

Dostupni su različiti dodaci prehrani s magnezijem. Najčešći oblici su magnezijev citrat, magnezijev glicinat i magnezijev klorid.

Lijekovi:

Magnezij se u obliku lijekova koristi za liječenje različitih zdravstvenih problema, kao što su grčevi u nogama, migrene i preeklampsija.

Prije uzimanja dodataka prehrani ili lijekova s magnezijem, posavjetujte se s doktorom.

Magnezij je vitalan mineral za zdravlje i dobrobit. Unošenje dovoljne količine magnezija može pomoći u sprječavanju različitih zdravstvenih problema i poboljšati kvalitetu života.

www.muski.ba

GDJE BOLI GUŠTERAČA

Gušterača je organ smešten u gornjem delu stomaka, iza želuca. Bol u gušterači obično se javlja u gornjem delu trbuha, ali može se proširiti i prema leđima.

Evo nekoliko mogućih lokacija bola u slučaju problema sa gušteračom:

  1. Srednji gornji deo trbuha: Bol se može javiti u sredini ili malo levo od sredine gornjeg dela trbuha.
  2. Gornji levi deo trbuha: Gušterača se nalazi iza želuca i moguće je da bol može zračiti na levi gornji deo trbuha.
  3. Leđa: Bol iz gušterače može zračiti prema leđima, često kao dosadna ili probadajuća bol.
  4. Desni gornji deo trbuha: Iako je manje često, bol u gušterači može se takođe proširiti i na desni gornji deo trbuha.

Važno je napomenuti da bol u ovim područjima može biti uzrokovana i drugim stanjima, pa je za preciznu dijagnozu i tretman važno posetiti llekara. Ako osjetite bol u ovim područjima i imate sumnje da bi to moglo biti povezano s gušteračom, obavezno se posavetujte s ljekarom.

Uzroci povećane gušterače

Povećanje gušterače, poznato i kao pankreatomegalija, može biti posledica različitih faktora i stanja. Neke uobičajene situacije koje mogu dovesti do povećane gušterače uključuju:

  1. Pankreatitis: Upala gušterače, poznata kao pankreatitis, može dovesti do povećanja veličine ovog organa. Akutni pankreatitis obično izaziva iznenadnu i tešku bol u gornjem delu stomaka, dok hronični pankreatitis može dovesti do dugotrajnih problema sa varenjem i povećanja gušterače tokom vremena.
  2. Alkohol: Pretjerana konzumacija alkohola može izazvati upalu gušterače, što može dovesti do njenog povećanja.
  3. Hronične bolesti jetre: Neke hronične bolesti jetre, poput ciroze, mogu uzrokovati povećanje gušterače.
  4. Kamenje u žučnom kanalu: Blokada žučnog kanala kamenjem može izazvati pankreatitis, što može dovesti do povećanja gušterače.
  5. Endokrine bolesti: Određene endokrine bolesti, poput dijabetesa, mogu dovesti do poremećaja u gušterači, što može rezultirati njenim povećanjem.
  6. Genetski faktori: Nasledni faktori mogu igrati ulogu u razvoju problema s gušteračom koji mogu dovesti do povećanja ovog organa.
  7. Tumori: Rijetko, tumori gušterače ili tumori u okolnim tkivima mogu uzrokovati povećanje ovog organa.

Važno je istaći da povećanje gušterače može biti simptom ozbiljnih stanja, pa je važno da se obratite ljekaru ako primjetite bilo kakve simptome ili promjene u ovom organu. Ljekar će moći da dijagnosticira osnovni uzrok i preporuči odgovarajući tretman.

Simptomi povećane gušterače

Bol u gornjem dijelu abdomena je uobičajeni simptom. Bol se može proširiti na leđa i pogoršavati se nakon što ste jeli i pili. Obratite se odmah svom liječniku ako imate ove simptome.

Ostali uzroci povećane gušterače mogu imati malo ili uopće ne imati simptome. Rak gušterače smatra se jednim od najsmrtosnijih karcinoma jer ga je teško uočiti u ranoj fazi zbog nedostatka simptoma.

Liječnik će vam postaviti pitanja i napraviti temeljit pregled. Liječnik može obaviti pretrage krvi, urina, stolice i potvrditi uzrok proširenoj gušterači. Na primjer, možete obaviti rendgensko snimanje, ultrazvuk, CT snimanje, ERCP, ili MRCP (magnetska rezonancija).

Ostali simptomi koji prate povećanje gušterače uključuju:

  • mučninu i povraćanje
  • masnu stolicu ili proljev
  • gubitak težine
  • temperatura
  • ubrzani puls
  • žutica

www.muški.ba

KAKO SNIZITI PRITISAK ZA 5 MINUTA

Visok krvni pritisak/tlak, poznat i kao hipertenzija, ozbiljan je problem koji može dovesti do srčanog udara, moždanog udara i drugih zdravstvenih problema.

U nekim slučajevima, krvni pritisak može naglo porasti i zahtijevati hitnu intervenciju.

Iako ne postoji čarobni način da se krvni tlak snizi za 5 minuta, postoji nekoliko strategija koje mogu pomoći u njegovom brzom snižavanju:

Tehnike dubokog disanja

1. Duboko disanje:

  • Duboko disanje aktivira parasimpatički živčani sustav, koji pomaže u opuštanju i snižavanju krvnog pritiska.
  • Učinite sljedeće:
    • Udobno se smjestite.
    • Polako udahnite kroz nos 5 sekundi.
    • Držite zrak 2 sekunde.
    • Polako izdahnite kroz usta 5 sekundi.
    • Ponovite ovaj ciklus 5-10 minuta.

2. Dijagramatičko disanje:

  • Ova tehnika disanja fokusira se na korištenje dijafragme, mišića koji odvaja grudnu od trbušne šupljine.
  • Učinite sljedeće:
    • Stavite jednu ruku na prsa, a drugu na trbuh.
    • Polako udahnite kroz nos, osjećajući kako se trbuh diže, a prsa ostaju relativno nepomična.
    • Polako izdahnite kroz usta, osjećajući kako se trbuh spušta.
    • Ponovite ovaj ciklus 5-10 minuta.

Ostale strategije

3. Promjena položaja tijela:

  • Lezite na leđa s uzdignutim nogama iznad razine srca.
  • Ova pozicija pomaže u preusmjeravanju krvi iz donjih ekstremiteta u prsa i glavu, što može sniziti krvni pritisak.

4. Hladne obloge:

  • Stavite hladne obloge na čelo, vrat i zglobove.
  • Hladna stimulacija aktivira živčane receptore koji mogu pomoći u snižavanju krvnog tlaka.

5. Masaža:

  • Masiranje ramena, vrata i leđa može pomoći u opuštanju mišića i snižavanju krvnog pritiska.

6. Konzumacija vode:

  • Popijte čašu ili dvije vode.
  • Dehidracija može povisiti krvni pritisak, a hidratacija može pomoći u njegovom snižavanju.

Važne napomene

  • Ove strategije su privremena rješenja i ne zamjenjuju dugoročnu kontrolu krvnog pritiska.
  • Ako imate povišen krvni pritisak, važno je da se posavjetujete s doktorom o tome kako ga možete kontrolirati.
  • Doktor vam može propisati lijekove ili preporučiti promjene u načinu života, kao što su zdrava prehrana, redovna tjelovježba i smanjenje stresa.

Dugoročne strategije za kontrolu krvnog pritiska:

  • Redovita tjelesna aktivnost: Vježbajte barem 30 minuta dnevno.
  • Zdrava prehrana: Jedite puno voća, povrća i cjelovitih žitarica. Ograničite unos soli i nezdrave hrane.
  • Održavanje zdrave tjelesne težine: Suvišak kilograma može povisiti pritisak.
  • Smanjenje stresa: Stres može pogoršati hipertenziju. Pronađite načine za opuštanje, kao što su joga, meditacija ili provođenje vremena u prirodi.
  • Ograničenje konzumiranja alkohola: Pretjerana konzumacija alkohola može povisiti pritisak.
  • Ne pušenje: Pušenje oštećuje krvne žile i povisuje pritisak.

Prehrana (prirodni lijek) za visoki pritisak

Imela je biljka koja pomaže u snižavanju krvnog pritiska te sprječava ovapnjenje krvnih žila. Korisna je i kod hipertenzije i dijabetesa. Nalazi se i u mnogim čajnim mješavinama za regulaciju krvnog tlaka.

Flavonoidi su prirodni spojevi prisutni u zelenom čaju, crvenom grožđu i kakau čije su pozitivno djelovanje na kardiovaskularni sustav, pa tako i krvni tlak, znanstvenici više puta dokazali.

Bijeli luk također pomaže. Ako ga ne možete uzimati u prehrani onda pokušajte s kapsulama ili kapi za visok pritisak. Jabučni ocat je još jedno prirodno sredstvo koje smanjuje kiselost tijela i potiče regulaciju krvnog tlaka i masnoća. Uključite ga u prehranu ili uzmite u obliku dodataka prehrani.

Svi koji imaju visok krvni pritisak, a žele se zaštititi od srčanog udara i ovapnjenja krvnih žila mogu uzimati glog. Naime, glog pomaže pri oporavku i nakon infarkta te sprječava njegov povratak. Glogove kapi pružaju ljekovito djelovanje kod aritmije, oslabljenog srčanog mišića, tahikardija i visokog holesterola, djelotvorne su kod visokog krvnog pritiska.

Koji su uzroci povišenog krvnog tlaka-pritiska


Povišen krvni pritisak kojemu je uzrok nepoznat naziva se esencijalna ili primarna hipertenzija. Ako je uzrok visokom krvnom tlaku ipak poznat onda se to stanje naziva sekundarnom hipertenzijom. Ljudi najčešće obolijevaju od hipertenzije nepoznata uzroka.

Na povišene vrijednosti tlaka u arterijama mogu utjecati bubrežne bolesti, hormonski poremećaji ili neki lijekovi.

Tlak u arterijama može biti povišen zbog povećane snage srca da pumpa krv, zatim zbog arterioskleroze odnosno zbog gubitka elastičnosti krvnih žila i zbog povećanja ukupne tekućine u krvnožilnom sustavu.

Oboljenje bubrega onemogućuje izlučivanje tekućine i soli iz tijela čime dolazi do povišenja vrijednosti krvnog tlaka.

Nikako ne smijemo zanemariti utjecaj nezdrave prehrane s povećanim unosom soli i masnoća, zatim stresa, konzumiranja alkohola, cigareta.

Sindrom bijele kute je stanje u kojem dolazi do povećanja vrijednosti krvnog tlaka koji se mjeri u liječničkoj ordinaciji. Sam odlazak liječniku mnogima predstavlja ne baš ugodno iskustvo koje izaziva stresnu reakciju zbog čega i nastaje trenutno povišenje. No te se vrijednosti smanje izlaskom iz ordinacije.

www.muški.ba

OMEGA 3 KAPSULE

Omega 3 kapsule: Čuvajte zdravlje srca, mozga i cijelog organizma. Što su omega 3 masne kiseline?

Omega 3 masne kiseline su esencijalne hranjive tvari koje naše tijelo ne može samo proizvesti, stoga ih je potrebno unositi putem hrane ili dodataka prehrani. Postoje tri glavne vrste omega 3 masnih kiselina:

  • EPA (eikosapentaenoična kiselina)
  • DHA (dokozaheksaenoična kiselina)
  • ALA (alfa-linolenska kiselina)

EPA i DHA se pretežno nalaze u masnoj ribi poput lososa, tune i sardina, dok se ALA nalazi u biljnim izvorima poput lanenih sjemenki, chia sjemenki i oraha.

Zašto su omega 3 kapsule važne za zdravlje?

Omega 3 masne kiseline imaju brojne zdravstvene blagodati, uključujući:

Zaštita srca i krvnih žila

  • Smanjuju razine triglicerida u krvi
  • Snižavaju krvni tlak
  • Poboljšavaju funkciju krvnih žila
  • Smanjuju rizik od srčanih bolesti, aritmije i moždanog udara

Poboljšanje kognitivnih funkcija

  • Neophodne za pravilan razvoj i funkciju mozga
  • Poboljšavaju pamćenje, koncentraciju i sposobnost učenja
  • Smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti i demencije

Protuupalno djelovanje

  • Smanjuju upalu u tijelu
  • Ublažavaju simptome upalnih stanja poput artritisa, psorijaze i astme

Zaštita mentalnog zdravlja

  • Smanjuju simptome depresije i anksioznosti
  • Poboljšavaju raspoloženje i kognitivne funkcije

Ostale zdravstvene blagodati

  • Poboljšavaju zdravlje očiju
  • Smanjuju rizik od dijabetesa
  • Pomažu u održavanju zdravlja kostiju i zglobova
  • Poboljšavaju kvalitetu kože
  • Pospješuju zdravu trudnoću i razvoj djeteta

Kako koristiti omega 3 kapsule?

  • Preporučena doza: Preporučena dnevna doza omega 3 masnih kiselina iznosi 250-500 mg EPA i DHA za odrasle osobe.
  • Način uzimanja: Omega 3 kapsule se obično uzimaju jednom ili dva puta dnevno, uz obrok. Važno je pridržavati se uputa na pakiranju ili se posavjetovati s liječnikom.
  • Izbor kvalitetnog proizvoda: Prilikom kupovine omega 3 kapsula, važno je odabrati proizvod koji sadrži visokokvalitetno riblje ulje ili ulje iz algi. Provjerite oznaku na proizvodu kako biste bili sigurni da sadrži dovoljne količine EPA i DHA.

Nuspojave i mjere opreza

Omega 3 kapsule su općenito sigurne za korištenje, ali kod nekih osoba mogu se javiti blage nuspojave poput mučnine, proljeva ili podrigivanja. Ukoliko uzimate lijekove, važno je posavjetovati se s liječnikom prije korištenja omega 3 kapsula kako biste izbjegli moguće interakcije.

Gdje kupiti omega 3 kapsule?

Omega 3 kapsule možete kupiti u ljekarnama, specijaliziranim prodavaonicama zdrave hrane ili putem online trgovina. Prilikom kupovine, obratite pažnju na kvalitetu proizvoda i odaberite kapsule koje sadrže certificirano riblje ulje ili ulje iz algi, bez dodanih konzervansa i umjetnih boja.

Muški.ba

ŠTA SU KORTIKOSTEROIDI

Kortikosteroidi su moćni farmaceutski lijekovi koji se koriste u medicini za tretiranje različitih zdravstvenih stanja. Ovi lijekovi su derivati kortizona, hormona koji prirodno proizvodi nadbubrežna žlijezda.

Kortikosteroidi: Moćni ali kontroverzni lijekovi

Kortikosteroidi su poznati po svojoj sposobnosti da smanje upalu, smanje imunološki odgovor organizma i regulišu niz metaboličkih procesa. Međutim, njihova upotreba je često praćena kontroverzama zbog potencijalnih nuspojava i zloupotrebe.

Postoje dva glavna tipa kortikosteroida – glukokortikoidi i mineralokortikoidi. Glukokortikoidi su najčešće korišteni i imaju najvažniju ulogu u medicinskoj praksi.

Oni regulišu širok spektar fizioloških funkcija i primjenjuju se u liječenju različitih stanja, uključujući upale, alergije, autoimune bolesti, astmu, reumatoidni artritis, kožne bolesti, gastrointestinalne probleme, teške infekcije i druge stanja koja uključuju upalne procese.

Neki od najpoznatijih glukokortikoida koji se često koriste su prednizon, deksametazon, kortizon i hidrokortizon. Oni se najčešće primjenjuju oralno (u obliku tableta ili sirupa), putem injekcija, ili se primjenjuju lokalno na kožu u obliku kreme ili masti.

Mineralokortikoidi, s druge strane, utječu na ravnotežu elektrolita u organizmu, posebno natrija i kalija, i igraju važnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska. Najpoznatiji mineralokortikoid je aldosteron, koji je odgovoran za održavanje balansa natrija i kalija u bubrezima.

Kortikosteroidi su od izuzetne važnosti u medicini i mogu biti neophodni u liječenju ozbiljnih i akutnih zdravstvenih stanja. Međutim, njihova upotreba zahtijeva pažljivo praćenje i upravljanje rizicima, jer dugotrajna upotreba i visoke doze mogu dovesti do neželjenih nuspojava.

Neki od najčešćih nuspojava kortikosteroida su:

Povećana osjetljivost na infekcije

Problemi sa spavanjem

Gojaznost

Povišen krvni pritisak

Osteoporoza i povećan rizik od preloma kostiju

Probavni problemi

Promjene raspoloženja i anksioznost

Povećanje nivoa šećera u krvi, što može pogoršati dijabetes

Povećanje nivoa masnoća u krvi

Povećanje rizika od razvoja katarakte i glaukoma

Zbog ovih potencijalnih nuspojava, kortikosteroidi se obično koriste u kratkim kursevima ili u što nižim dozama koje su dovoljne za kontrolu simptoma. Takođe, pacijenti koji koriste ove lijekove često su podvrgnuti redovnim medicinskim pregledima kako bi se pravovremeno prepoznale moguće nuspojave.

Važno je napomenuti da kortikosteroidi nisu lijekovi koji se koriste za liječenje svakodnevnih oboljenja, i njihova upotreba treba biti pažljivo odmjerena od strane kvalifikovanog ljekara. Pacijenti ne smiju samostalno prekidati ili mijenjati dozu ovih lijekova bez konsultacije sa ljekarom, jer to može dovesti do komplikacija i pogoršanja stanja.

Uz sve nuspojave, kortikosteroidi su i dalje od neprocjenjive važnosti u liječenju mnogih teških medicinskih stanja. Njihova primjena omogućuje kontrolu upale, ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života mnogim pacijentima. Kao i kod svih lijekova, ključno je pažljivo praćenje i pravilna upotreba, kako bi se osiguralo da pacijenti imaju najbolje koristi od ovih moćnih lijekova, a rizik od nuspojava se svede na minimum.

Napredak u medicinskim istraživanjima nastavlja se, što doprinosi razvoju novih terapija i mogućnosti za liječenje različitih stanja. Kortikosteroidi će i dalje ostati ključni alat u rukama ljekara u borbi protiv upalnih bolesti i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema. Njihova pažljiva i odgovorna primjena igraće ključnu ulogu u osiguravanju da ovi moćni lijekovi donose korist, a ne štetu pacijentima širom svijeta.

U ovom tekstu smo istražili važnost kortikosteroida u medicini, kao i njihove ključne karakteristike, upotrebu i potencijalne nuspojave. Ovaj moćan ali kontroverzni lijek može biti od vitalnog značaja u liječenju mnogih medicinskih stanja, ali zahtijeva pažljivu primjenu i pravilno praćenje kako bi se osigurala najbolja moguća terapijska korist za pacijente. Uvijek se posavjetujte sa svojim ljekarom prije uzimanja kortikosteroida kako biste razumjeli sve aspekte ove terapije i osigurali sigurnost i efikasnost vašeg liječenja.

www.muski.ba

INTELEGENCIJA , ĆELAVOST, VISINA, OBLIK NOSA… ŠTA NASLJEĐUJEMO OD MAJKE, A ŠTA OD OCA

U djetetovom DNK 50 posto je majčinih i 50 posto očevih gena, no muški su geni “agresivniji” pa su uobičajeno istaknutiji.

Neki dječaci izgledaju kao mali klonovi svojih očeva, neke djevojčice kao preslikane majke, u nekim se obiteljima generacijama prenose prepoznatljive karakteristike u izgledu pa je članove moguće detektirati već po obliku nosa ili jagodica, ili, u slučaju Habsburgovaca, po isturenoj donjoj čeljusti pa su to stanje (mandibularni prognatizam) nekoć i nazivali po njima. Često se događa i da potomak u djetinjstvu i u mlađoj dobi više podsjeća na roditelja suprotnog spola, a sa sazrijevanjem i starenjem počne sličiti roditelju istog spola.

Oblik vrha nosa, područje oko usta, veličina jagodica, kutevi očiju i oblik obraza ključna su područja koja se ističu u prepoznavanju lica pa nam se ljudi kojima su ti dijelovi lica slični čine neodoljivo nalik jedan na drugoga. Koliko od tih i drugih odlika nasljeđujemo od majke, a koliko od oca


Djevojčica ili dječak

U djetetovom DNK 50 posto je majčinih i 50 posto očevih gena, no muški su geni “agresivniji” pa su uobičajeno istaknutiji. Uz to, tijelo trudnice prepoznaje fetus kao djelomično strano tijelo pa zbog djetetove sigurnosti mora “popustiti” pred agresivnim očevim genima, nekada i na štetu vlastitih.

O ocu ovisi djetetov spol. Od majke će dijete uvijek dobiti kromosom X, a od oca ili X (što znači da će biti djevojčica) ili Y (tada će biti dječak). Nešto se može zaključiti i prema očevoj braći i sestrama – ako je imao više braće, imat će više sinova; ako je imao više sestara, imat će više kćeri. Samo neki muškarci imaju podjednak broj X i Y kromosoma u spermi, pa onda i izjednačenu vjerojatnost za muško i žensko dijete.

Kromosom Y nosi manje gena nego kromosom X, a neki od njih odgovorni su za razvoj muških odlika, zato je vjerojatnije da će dječaci biti sličniji majkama nego očevima. Djevojčice primaju X kromosom od oba roditelja pa nije moguće predvidjeti na koga će više nalikovati.


Formula za visinu

Očevi više nego majke utječu i na buduću djetetovu visinu. Visoki muškarci obično imaju višu djecu. Smatra se da čovjekova visina 60 do 80 posto ovisi o naslijeđu, a ostalo je rezultat prehrane, životnog stila i zdravlja. Ali neće sva djeca istoga para biti jednake visine, uobičajeno su mlađa djeca niža od starije.

Postoji više formula kojima se navodno može otprilike odrediti koliku će visinu dijete dosegnuti. Naravno, treba ih uzeti s rezervom.

● Da biste izračunali sinovu visinu, zbrojite visinu oca i majke pa još dodajte 13 centimetara. Podijelite sa 2 i dobit ćete rezultat.

● Za kćer je formula malo drugačija: zbrojite majčinu i očevu visinu, od nje oduzmite 5 pa podijelite sa 2.

Da biste provjerili točnost ovih formula, uvrstite u njih visinu svojih roditelja pa ćete lako vidjeti koliko rezultati odudaraju od istine, tj. od vaše visine.

Možete se poslužiti i jednostavnijom, ali podjednako nepreciznom metodom. Uzmite kćerinu visinu u dobi od 18 mjeseci, a sinovu u dobi od 24 mjeseca. Pomnožite sa 2 i dobit ćete njihovu visinu u odrasloj dobi (± 10 cm).


Pametni na mamu

I za učestalost posjeta zubarima odgovorniji su očevi nego majke. Premda dijete veličinu i oblik zuba može naslijediti i od majke i od oca, u ovom su slučaju dominantniji očevi geni. Pa ako tata ima kvarne zube, za očekivati je da će ih imati i dijete. Ali zato su za inteligenciju zaslužnije majke, pogotovo za inteligenciju sinova.

Geni odgovorni za inteligenciju smješteni su na kromosomu X i to je razlog zbog kojeg je sinovi nasljeđuju od majke. Kćeri primaju gene za inteligenciju od oba roditelja. Kako god bilo, nasljedno je najviše 40 posto majčine inteligencije, ostalo je rezultat životnih okolnosti. Dakle, ništa se neće ostvariti bez napornog rada.

Naginjanje debljini, odnosno vitkosti, osobine su koje se nasljeđuju podjednako od oba roditelja. No, sklonost debljini nasljeđuje se puno češće nego sklonost vitkosti. Rupice na obrazima, koje se smatraju vrlo šarmantnima, recesivno su (potisnuto) svojstvo. Ipak, ako barem jedan od roditelja ima tu karakteristiku, vjerojatno će je imati i dijete.


Ravna ili kovrčava kosa

Tekstura kose određena je većim brojem gena i alela (aleli su dva alternativna gena koji određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru) koji nisu jednaki u cijeloj svjetskoj populaciji. Primjerice, geni za ravnu kosu među Azijcima nisu isti oni geni koji su odgovorni za ravnu kosu kod Europljana. Slično tome, aleli za kovrčavu kosu nisu jednaki u Africi i u Europi.

Roditelji daju jedan alel po genu u trenutku djetetova začeća, zatim se oni uparuju i određuju, u ovom slučaju, teksturu kose. Hoće li biti kovrčava ili ravna, neće odrediti jedan specifični gen, nego interakcija među alelima, po tome je tip kose zanimljiv primjer nepotpune dominacije (jedan alel nije potpuno dominantan nad drugim). Uz to, ova osobina pokazuje vrlo širok raspon mogućnosti, što znači da djetetova kosa može biti potpuno ravna ili potpuno kovrčava ili bilo gdje između te dvije krajnosti. To znači da će dijete koje je dobilo jedan alel od svake verzije gena imati neki stupanj valovite kose.

Kombinacije:

● ako oba roditelja imaju kovrčavu kosu, imat će je i dijete

● ako oba roditelja imaju ravnu kosu, imat će je i dijete

● ako jedan roditelj ima kovrčavu, a drugi ravnu kosu, dijete će imati valovitu kosu

● ako oba roditelja imaju kovrčavu kosu, a netko u njihovim obiteljima ravnu, dijete može imati ravnu kosu

● osoba valovite kose može prenijeti alel za kovrčavost ili za ravnu kosu


Tko je “kriv” za ćelavost

Nisu svi oblici ćelavljenja nasljedni, no androgena alopecija, koja se javlja i kod muškaraca i kod žena, prenosi se s roditelja na djecu. Kod žena rijetko vodi do potpunog gubitka kose, tipično dolazi do ujednačenog prorjeđivanja, najviše na tjemenu i sa strane vlasišta. Kod muškaraca dolazi do povlačenja linije rasta kose te postupno do djelomičnog ili potpunog gubitka kose. Mnogo je mitova stvoreno oko genetskog uzroka muškog obrasca ćelavljenja, a jedan od najžilavijih je onaj koji tvrdi da se nasljeđuje preko majke. U tome je samo dio istine.

Muškarac će svoj kromosom X – koji nosi ili ne nosi varijaciju gena odgovornu za ćelavljenje – dobiti od majke. Postoji 50 posto vjerojatnosti da je ona taj gen dobila od svog oca pa ako je to točno, a njezin otac je bio ćelav, vjerojatno je da će ćelav biti i njegov unuk. Jednako vrijedi i za gen koji je majka dobila od svoje majke, ali tada je to teže procijeniti, jer ženski obrazac gubljenja kose nije tako očit.

Jednostavnije, ako otac na glavi ima šumu, a ujak već u mlađoj dobi ima “redovničku frizuru”, vjerojatnije je da će sin potegnuti na ujakovu stranu. Ipak, gen za muški obrazac ćelavljenja kod androgene alopecije može doći s obje strane. Može i preskočiti generaciju te zahvatiti braću (i sestre) potpuno nasumično.

JESTE LI U MUŠKOM KLIMATERIJU?

Simptomi andropauze obično se razvijaju sporo i u početku ih je teško povezati: umor, depresija, razdražljivost i smanjeni libido mogu biti prvi znakovi takozvane muške menopauze. Ovaj test pomoći će vam da otkrijete je li andropauza kod vas tek počela ili ste možda odavno u njoj.

Kako ispuniti test?

Uzmite list papira i vertikalno napišite brojeve od 1 do 16 koji označavaju pitanja, a horizontalno upišite odgovore: Nikada | Rijetko | Ponekad | Često | Vrlo često (ali ne i na zadnje pitanje).

A sada za svaku tvrdnju u nastavku stavite križić uz odgovor s kojim se slažete.

1. Ne budim se s jutarnjom erekcijom.
2. Umoran sam, nemam snage.
3. Napet sam i nervozan.
4. Depresivan sam i malodušan.
5. Razdražljiv sam i ljut ili neraspoložen.
6. Slabo se koncentriram i pamćenje mi je oslabjelo.
7. Imam problema s partnericom.
8. Imam smanjeni libido i spolnu energiju.
9. Imam problema s potencijom i erekcijom.
10. Koža, posebno na licu i rukama, mi je suha.
11. Osjećam bolove u leđima i zglobovima.
12. Teško dišem (danju i noću).
13. Puno pijem.
14. Stalno osjećam da sam pod stresom.
15. Nisam u dobroj fizičkoj formi.
16. Koliko se staro osjećate? 30/40/50/60/70

Što sada?

Zbrojite koliko križića imate u kojoj koloni (primjerice: Nikada [2], Rijetko [7] i tako redom)

Pomnožite te brojeve s brojevima: 0 (za Nikada) | 1 (za Rijetko) | 2 (za Ponekad) | 3 (za Često) | 4 (za Vrlo često)

Kada pomnožite odgovore s traženim brojevima – zbrojite sve kolone!

Ukupnom zbroju dodajte još 4 boda za svaku bolest ako ste od nje bolovali:

  • Upala ili operacija prostate
  • Mumps
  • Bolesti testisa
  • Kronične infekcije mokraćnog sustava

Rezultati

0-10 bodova

Možete biti zadovoljni. Vrlo su male šanse da ste u andropauzi.

11-20 bodova

Moguće je da je kod vas andropauza počela.

21-30 bodova

Vrlo je vjerojatno da ste u andropauzi.

31-40 bodova

Vi ste usred andropauze. U slučaju većih problema obratite se za pomoć svom liječniku.

Više od 41 boda

Vi ste već odavno zašli duboko u andropauzu.


Napomena: Sigurnu dijagnozu može postaviti samo endokrinolog nakon analize hormonalnog statusa.

20 SUPERNAMIRNICA ZA MUŠKO ZDRAVLJE

Nekoliko je specifičnosti vezanih uz prehranu muškaraca. Kako, s jedne strane, u usporedbi sa ženama jedu manje povrća, voća i integralnih žitarica, a više mesa te, s druge strane, češće obolijevaju od nekih bolesti, postoji prostor za poboljšanje njihove prehrane u cilju očuvanja zdravlja i vitalnosti.

Dovoljna zastupljenost žitarica, voća i povrća u prehrani regulira krvni tlak, smanjuje koncentraciju masnoća, ukupnog i LDL kolesterola u krvi, a time i rizike za razvoj bolesti krvožilnog sustava.

Za srce i krvne žile

U razvijenom svijetu bolesti srca i krvnih žila često dovode do pobolijevanja i smrtnosti. Više su pogođeni muškarci. Riziku za njihovu pojavu doprinose ateroskleroza, disbalans masnoća i kolesterola u krvi, visoki krvni tlak, stres i sl. Cijeloga života stoga valja raditi na njegovoj kvaliteti i nema dvojbe kako uključivanje redovite tjelesne aktivnosti, prestanak pušenja i odbacivanje loših prehrambenih navika smanjuju mogućnost za pojavu bolesti krvožilnog sustava. Izražena prisutnost slobodnih radikala u organizmu nije poželjna jer dovodi do oksidacije LDL kolesterola, što dalje uzrokuje upalne procese koji doprinose pojavi ateroskleroze. Svakako se zato preporučuju namirnice bogate antioksidansima. Dovoljna zastupljenost žitarica, voća i povrća u prehrani regulira krvni tlak, smanjuje koncentraciju masnoća, ukupnog i LDL kolesterola u krvi, a time i rizik od pojave bolesti krvožilnog sustava. Može se to zahvaliti prisutnosti škroba, vlakana, vitamina, mineralnih tvari i brojnih antioksidansa u ovim namirnicama. Topljiva vlakna poput pektina iz voća te sluzi iz chia sjemenki smanjuju koncentraciju masnoća u krvi i upalne procese, snižavaju krvni tlak te povećavaju osjetljivost stanica na inzulin. Ne čudi stoga podatak kako je unos vlakana, voća, neprerađenih žitarica i povrća zaštitni čimbenik protiv pojave moždanog udara.

PREPORUČENE NAMIRNICE

Avokado

Avokado potječe iz tropskih dijelova Južne Amerike. Uzgaja se za jelo i medicinske svrhe s obzirom na njegova brojna ljekovita svojstva. Avokado, za razliku od drugih vrsta voća, sadrži popriličnu količinu masti. Među karotenoidima značajno mjesto zauzima lutein, a prisutni su i tokoferoli, koji zajedno djeluju na zdravlje prostate štiteći je od pojave raka. Avokado čuva funkciju jetre, što se objašnjava prisutnošću flavonoida i fenola u njemu. Zanimljiv je podatak kako dodatak avokada salatama i salsi od rajčice povećava iskoristivost karotenoida iz hrane. Vjerojatno se to može zahvaliti značajnoj prisutnosti masti.

Avokado sadrži bioaktivne komponente koje sprečavaju prekomjerno zgrušavanje krvi, a time i pojavu tromboze. Njegovo ulje ima široku primjenu u narodnoj medicini. Između ostalog pomaže u terapiji psorijaze i osteoartritisa, pozitivno djeluje na zdravlje i regeneraciju jetre te snižava nepoželjni LDL kolesterol.

6c501b38 7c69 4515 a7d7 268da7e38c90

Foto: iStock

Avokado čuva funkciju jetre, a sadrži i bioaktivne komponente.

Orašasti plodovi

Orašasti plodovi idealna su užina, dodatak žitaricama, kruhu, salatama i sl. Bogati su mastima koje sadrže pretežito nezasićene masne kiseline. Značajno mjesto zauzimaju vlakna i bjelančevine. Aminokiselina arginin iz orašastih plodova sprečava razvoj aterosklerotskih promjena na krvnim žilama. Osim toga, iz arginina metaboličkim procesima u organizmu nastaje dušikov monoksid, koji opušta krvne žile čime se snižava krvni tlak. Od mikronutrijenata prisutne su mineralne tvari te vitamini, među kojima se svojom prisutnošću ističu vitamini B skupine. K tome, orašasti su plodovi izvor antioksidansa topljivih u mastima. Štite lipidne komponente stanica, što se pozitivno odražava na zdravlje organizma, posebno krvožilnog sustava.

Ljudima koji pate od šećerne bolesti tipa 2 i hiperlipidemije uključivanje orašastih plodova u uravnotežen jelovnik pomaže održavanje primjerene koncentracije masnoća i kolesterola u krvi.

Ublažavaju se upalne reakcije te se poboljšava zdravlje i funkcija arterija. Za pretpostaviti je kako kombinacija arginina, nezasićenih masnih kiselina i antioksidansa te smanjena prisutnost zasićenih masnih kiselina u orašastim plodovima doprinosi zdravlju krvožilnog sustava.

Brazilski orah

Domovina brazilskog oraha je upravo Brazil i tamo se primjenjuje u prvom redu u liječenju. Cijenjen je po svom antioksidativnom djelovanju. Izvor je vlakana, mineralnih tvari: magnezija, fosfora, kalcija i željeza te vitamina B1, B3, B6 i E. Povrh svega izvrstan je izvor selena i pretpostavlja se da je među namirnicama biljnog podrijetla upravo brazilski orah najbogatiji ovom mineralnom tvari. Samo jedan brazilski orah sadrži 160% preporučenog dnevnog unosa selena. Selen ima pozitivan učinak na imunitet te zdravlje prostate, jetre, štitne žlijezde i pluća. Njegova kombinacija s vitaminom E djeluje protiv pojave raka prostate.

Štoviše, kod muškaraca kod kojih je rak već prisutan sprečava se njegovo metastaziranje.

Uz brazilski orah vezuje se snižavanje koncentracije kolesterola. Kod osoba koje boluju od Alzheimerove bolesti doprinosi dobrom raspoloženju. Prisutnost brazilskog oraha u prehrani povećava aktivnost kompleksnih antioksidativnih sustava organizma. Nedvojbeno tome doprinosi skvalen; snažan antioksidans koji sprečava oksidaciju masti i osigurava zaštitu od nepoželjnog djelovanja peroksida. Među orašastim plodovima ovom je tvari najbogatiji upravo brazilski orah.

Đumbir

Đumbir sadrži brojne flavonoide koji pomažu u zaštiti krvožilnog sustava od pojave bolesti. Naime, ove komponente sprečavaju nakupljanje kolesterola na unutrašnjoj stijenci krvnih žila, a time i pojavu aterosklerotskih promjena. Đumbir je začin izražene antioksidativne aktivnosti slične onoj askorbinske kiseline. Njegovi flavonoidi smanjuju stvaranje LDL kolesterola, sprečavaju njegovu oksidaciju, neutraliziraju slobodne radikale te ublažavaju upalne procese. Đumbir povisuje koncentraciju poželjnog HDL kolesterola, a s druge strane snižava koncentraciju masnoća u krvi, sprečava prekomjerno zgrušavanje krvi te doprinosi regulaciji krvnog tlaka.

Đumbir pomaže pamćenje i zdravlje mozga. Njegovo konzumiranje povećava koncentraciju dopamina, koji intenzivira cirkulaciju, i serotonina, koji pozitivno djeluje na mozak. Uz to gingerol, aktivna tvar đumbira, potiče pamćenje.

Jedna znanstvena studija pokazala je kako vodeni ekstrakt korijena đumbira štiti želučanu sluznicu od kiseline, čime smanjuje rizik za pojavu čira. Isto tako sprečava rast bakterije Helicobacter pylori, koja potencira pojavu raka želuca. Đumbir pomaže održavanju poželjne crijevne flore tako što remeti aktivnost patogenih bakterija ešerihije koli i šigele.

Riba

Ribu je potrebno uključiti u prehranu. Od koristi je i morska i slatkovodna. Ova je namirnica odličan izvor bjelančevina, pa se svrstava u istu skupinu s mesom, sirom i jajima. Bjelančevine iz ribe sadrže manje vezivnog tkiva pa je riba lakše probavljiva od mesa. Od vitamina, riba sadrži vitamine B skupine, koji pomažu stvaranje energije u organizmu, izgradnju bjelančevina, zdravlje živaca i dr. Tu su i mineralne tvari poput magnezija, kalija i željeza. Prisutnost visokoprerađenih namirnica u prehrani posljednjih 150 godina povećala je unos omega-6, a smanjila unos omega-3 masnih kiselina u organizam. Omega-6 masne kiseline (npr. linolna iz suncokretovog ulja) prekursori su nepoželjnih upalnih reakcija u organizmu.

Nasuprot tome, konzumiranje ribe ima pozitivan učinak na zdravlje i sprečava pojavu bolesti krvožilnog sustava i raka.

Eikosapentaenska i dokosaheksaenska masna kiselina (EPA i DHA) iz ribe imaju višestruko pozitivan učinak na zdravlje muškaraca. Očituje se to kroz smanjenje aritmija, snižavanje koncentracija masnoća i LDL kolesterola u krvi te smanjenje rizika od smrtnosti uslijed srčanog udara.

23f67d48 f548 4e97 8f52 ad349a3ca1ce

Ove masne kiseline štite prostatu od pojave raka te pridonose njegovu liječenju. Podupiru zdravlje očiju i mozga te smanjuju rizik za nastajanje Alzheimerove bolesti. Omega-3 masne kiseline ublažavaju upalne procese pa su pomoć kod Crohnove bolesti i reumatoidnog artritisa. Muškarcima koji konzumiraju nedovoljno mlijeka i mliječnih proizvoda preporučuje se jesti malu ribu s kostima kako bi se povećao unos kalcija u organizam, a time poduprlo zdravlje kostiju. Malo tko od njih moći će odoljeti giricama, inćunima ili papalinama.

0570705a 9ab8 4ac9 a11f cbf513511aae

Foto: iStock

Preporuka je konzumirati ribu dva puta tjedno, od toga barem jedanput plavu.

Soja

Soja je namirnica bogata bjelančevinama i vegetarijancima je jedan od njihovih glavnih izvora. Međutim, soja je mnogo više od toga. Cijenjena je i zbog svojih aktivnih tvari, među kojima se ističu izoflavoni dokazanog pozitivnog djelovanja na srce i krvne žile. Stoga je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila zdravstvenu tvrdnju kako

“Prehrana siromašna zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom, a koja dnevno uključuje 25 g bjelančevina soje, može smanjiti rizik za pojavu bolesti srca i krvnih žila.” (Za usporedbu, 100 g punomasnog sojinog brašna sadrži 35, dok 100 g nemasne mljevene soje sadrži 45 g bjelančevina.) Osim toga izoflavoni pozitivno djeluju na očuvanje gustoće kostiju pa je soja kao nemasna namirnica višestruko korisna starijim muškarcima. Prevođenje izoflavona u njihov aktivni oblik pomažu bakterije mliječno-kiselog vrenja koje nastanjuju crijeva. Uz to ih unosimo u organizam jogurtom i kiselim mlijekom, ali i kiselim kupusom i repom. Potonje se namirnice jednostavno kombiniraju sa sojom i njezinim proizvodima, čime njihov pozitivan utjecaj na zdravlje dolazi do punog izražaja. Potrebno je spomenuti kako prisutnost soje i probiotičkih bakterija u prehrani čuva zdravlje jetre, organa koji ima važnu ulogu u detoksikaciji organizma.

Šećerna bolest

PREPORUČENE NAMIRNICE

Šećerna je bolest praćena povećanim oksidativnim stresom u organizmu koji dovodi do neenzimatske glikacije bjelančevina. Oksidativni stres, k tome, slabi antioksidativni obrambeni sustav organizma. U terapiji šećerne bolesti koriste se lijekovi različitog mehanizma djelovanja. Međutim, s vremenom može doći do smanjenja njihove učinkovitosti pa stoga komponente hrane koje doprinose smanjenju kako koncentracije šećera u krvi tako i rizika od pojave različitih komplikacija vezanih uz šećernu bolest, sve više dobivaju na važnosti.

Cjelovite žitarice

Sastav cjelovitih žitarica je kompleksan. One uz ugljikohidrate sadrže antioksidanse, provitamine i vitamine, mineralne tvari, polifenole, alkilresorcinole, masti i dr. Epidemiološke studije kazuju kako žitarice pružaju zaštitu protiv debljine, šećerne bolesti, bolesti krvožilnog sustava i nekih vrsta raka. Struktura cjelovitih žitarica ima specifični učinak na organizam pa njihovo konzumiranje povećava sitost i pridonosi održavanju primjerene koncentracije šećera u krvi. Magnezij pomaže glikemijskoj ravnoteži potičući lučenje inzulina. Metionin, betain, kolin, inozitol i folat uključeni su u metabolizam masti te zaštitno djeluju na krvožilni ustav i jetru. Vitamini B skupine pozitivno djeluju na živce i mentalno zdravlje, dok oligosaharidi kao prebiotici potiču razmnožavanje poželjnih bakterija mliječno-kiselog vrenja u debelom crijevu.

Proso

Proso je žitarica koja se kod nas nažalost malo jede. Obično se dodaje žitnim pločicama, kruhu, žitaricama za doručak i sl. Zato što ne sadrži gluten, od izuzetne je koristi kao izvor energije muškarcima koji imaju celijakiju. Proso pruža zaštitu od nastajanja raka, Parkinsonove bolesti, šećerne bolesti, te bolesti srca i krvnih žila. Pomaže u reguliranju visokog krvnog tlaka. Usporava pražnjenje želuca što doprinosi održavanju primjerenih koncentracija kolesterola i masnoća u krvi. I naravno, proso sa svojim prehrambenim vlaknima pridonosi redovitoj stolici. U vegetarijanskim jelovnicima proso se idealno kombinira s mahunarkama doprinoseći adekvatnom unosu svih potrebnih esencijalnih aminokiselina u organizam. Zbog svog jedinstvenog nutritivnog sastava i pozitivnog djelovanja na organizam s pravom se može smatrati funkcionalnom hranom.

Višnje

Višnje su plodovi izrazito bogati antioksidansima, zahvaljujući kojima ublažavaju oštećenja stanica i slabljenje funkcije organa. Od posebne je to važnosti muškarcima starije životne dobi. Antocijamin, aktivna tvar u višnjama, pokazuje jače protuupalno djelovanje od aspirina. Ovo voće pozitivno djeluje na zdravlje gušterače, što se odražava na sekreciju inzulina, održavanje primjerene koncentracije šećera u krvi i općenito smanjenje rizika za pojavu šećerne bolesti. Kod ljudi kod kojih je šećerna bolest već prisutna konzumiranje višanja štiti periferne živce od oštećenja. Na taj se način smanjuje bol u prstima ruku i nogu, što je česta posljedica šećerne bolesti. Višnje pridonose normalizaciji povišenog krvnog tlaka i koncentracije masnoća u krvi, preveniraju prekomjernu tjelesnu masu, kao i nakupljanje masnog tkiva oko struka. Konzumiranjem višanja smanjuje se rizik za neke oblike raka. Preporuka je jesti svježe plodove u sezoni njihova dozrijevanja.

Mnogo je načina kako više cjelovitih žitarica uključiti u prehranu

  • • Kao prilog mesnom, ribljem ili povrtnom jelu skuhajte kvinoju, ječam ili mješavinu prosa i bijele riže.
  • • Umjesto s pire krumpirom, sarmu kombinirajte s kuhanom pšenicom. Sigurno će vas oduševiti.
  • • Zamijenite rižu ječmom pa umjesto rižota napravite orzoto.
  • • Za doručak pojedite zobene pahuljice kuhane na mlijeku. Dodajte im grožđice, svježe mljevene lanene sjemenke i blago popržene lješnjake.
  • • Kada radite palačinke, 20% običnog pšeničnog brašna zamijenite raženim.
  • • Za doručak pojedite palentu s jogurtom ili mlijekom.

656175c5 a05b 47c8 a89e 41cd0d8f184c

Foto: iStock

Muškarci rijetko konzumiraju dovoljno voća i povrća. Probajte si smutiti smoothie od zelenog lisnatog povrća, šumskog voća i banane uz dodatak vode ili mlijeka te malo meda i cimeta.

Prekomjerna težina

Svjedoci smo kako je prekomjerna tjelesna masa u uzlaznom trendu posljednjih desetljeća i kod nas i na Zapadu. Nedovoljna tjelesna aktivnost tijekom dana istodobno je i njezin uzrok i posljedica. Jedan od načina snižavanja tjelesne mase je, naravno, intenziviranje dnevne tjelesne aktivnosti. Tjelovježbom se smanjuje masa i masno tkivo, a povećava udio nemasne mase. Poboljšava se funkcija srca te se smanjuje koncentracija masnoća, glukoze i inzulina u krvi. Mnoge su studije pokazale izravnu vezu između debljine i sjedenja pred televizijom i kompjutorom. Gledanje TV-a i rad na kompjutoru često se vežu uz konzumiranje različitih visokokaloričnih grickalica niske mikronutritivne vrijednosti.

Nemasno meso

Smanjena tjelesna aktivnost muškaraca danas znači manju potrošnju energije, čemu se mora prilagoditi i prehrana. Kada je riječ o mesu, svakako valja slijediti preporuku da se odabire nemasno crveno meso, a s mesa peradi uklanja koža. Meso je izvrstan izvor bjelančevina. Potreba za bjelančevinama izraženija je kod rekonvalescenata te sportaša, posebno onih uključenih u sportove snage. Valja isto tako znati kako i muškarci na redukcijskoj dijeti trebaju više bjelančevina. Razlog leži u činjenici da tijekom mršavljenja neizostavno dolazi do gubitka mišićne mase pa nešto veći unos bjelančevina sprečava značajniju degradaciju mišića.

Od mineralnih tvari valja izdvojiti željezo i cink. Dok je cink važan u zarastanju rana i očuvanju zdravlja prostate, željezo pomaže prijenos kisika do svih stanica organizma.

Doprema potrebnih količina kisika do mozga omogućuje funkciju ovog vitalnog organa, dok prisutnost kisika u stanica aktivnog mišića doprinosi kontinuiranom stvaranju energije tijekom dugotrajnog mišićnog rada. Također, željezo i cink kofaktori su enzima uključenih u izgradnju kolagena, koji se kao vezivo nalazi u mišićima, koži, krvnim žilama, zglobovima, kostima i dr. Meso je izvor kreatina, tvari koja je izvor energije kod kratkotrajne tjelesne aktivnosti visokog intenziteta. U njemu je i vitamin B12, koji pomaže zdravlje živaca i stvaranje novih stanica, a nema ga u namirnicama biljnog podrijetla.

Protiv raka debelog crijeva

Svakodnevna prehrana treba sadržavati dovoljne količine voća, povrća i žitarica koji su, uz mahunarke, glavni izvori vlakana. Vlaknasta hrana ima višestruko pozitivno djelovanje na zdravlje debelog crijeva. Vlakna u obroku povećavaju volumen stolice, omekšavaju je i skraćujući time vrijeme uklanjanja otpadnih tvari iz organizma. Na taj se način smanjuje štetno djelovanje žučnih kiselina, metabolita pesticida, kemijskih tvari i sl. koji inače povećavaju rizik od raka debelog crijeva. Konzumiranjem cjelovitih žitarica, povrća i voća, posebno onog neoguljenoga, u debelo crijevo dospijeva znatna količina neprobavljenih sastojaka hrane. Razgrađuju ih bakterije debelog crijeva, pri čemu nastaju masne kiseline kratkih lanaca. Njihova prisutnost povećava kiselost sadržaja debelog crijeva, što smanjuje mogućnost nastajanja raka. Osim spomenutih, povrće i voće imaju i druge poželjne karakteristike.

5 na dan!

Ne kaže se bez osnove kako bi u danu trebalo pet puta pojesti povrće i voće. Mnoge aktivne komponente voća i povrća zajedničkim djelovanjem podupiru zdravlje muškaraca. Konzumiranje namirnica ovih skupina vezuje se uz smanjenje rizika za nastajanje kroničnih bolesti uključujući i bolesti srca. Zahvaljuje se to prisutnosti folata, kalija, glukozinolata, dialil sulfida, flavonoida i dr. Aktivne tvari u povrću i voću poput proantocijanidina, tanina, katehina, karotenoida, sinapina, leukoantocijanidina, kvercetina i sl. sprečavaju oksidaciju masti. Jedna je znanstvena studija pokazala kako je rizik za pojavu bolesti srca i krvnih žila za 28 % niži kod ljudi koji dnevno u organizam unesu barem 5 jedinica serviranja voća i povrća dnevno u odnosu na one kod kojih je ta količina tek 1,5 jedinica.

Može se sa sigurnošću reći kako muškarci rijetko konzumiraju dovoljno voća i povrća. Povrće je potrebno jesti svakodnevno; za ručak i večeru. Voće je idealna jutarnja i popodnevna užina, a nije zgorega pojesti ga i prije doručka.

6f2dd2f8 46e9 44bd ae5b 2ecd0b5741f7

Foto: iStock

Vlaknasta hrana ima višestruko pozitivno djelovanje na zdravlje debelog crijeva. Vlakna u obroku povećavaju volumen stolice, omekšavaju je i time skraćuju vrijeme uklanjanja otpadnih tvari iz organizma.

Banana

Banana je nakon riže, kukuruza i pšenice najčešće kultivirana biljka. Bogata je ugljikohidratima, a njezina vlakna pomažu rad crijeva. Od mineralnih tvari najzastupljeniji je kalij, a uz njega je prisutan i magnezij. Ova jedinstvena kombinacija lako iskoristivih ugljikohidrata, kalija i magnezija čini bananu idealnom namirnicom za tjelesno aktivne muškarce. Naime, kada se konzumira u pauzi tijekom tjelesne aktivnosti, banana daje energiju i pomaže kontrakciju mišića. Banana sadrži dopamin, koji ima važnu ulogu u prenošenju živčanih impulsa. Također se pokazalo da zaštitno djeluje na sluznicu crijeva. Ovo je voće bogato vitaminom B6, za koji se pokazalo da pridonosi zaštiti jednjaka od pojave raka. Tu su još karoteni te vitamini B1, B2 i B3. Uz to što je popularna namirnica, banana ima široku primjenu u narodnoj medicini. Uzima se kod probavnih tegoba, gihta i artritisa. Zelena banana učinkovita je u liječenju proljeva.

Šumsko voće

Šumsko voće sadrži niz biološki aktivnih tvari među kojima značajno mjesto zauzimaju fenoli antioksidativnog djelovanja koji inače daju boju i okus. Među njima su flavonoidi, stilbeni, tanini i fenolne kiseline, koji svi štite od degenerativnih bolesti.

Svjetska zdravstvena organizacija ističe važnost antioksidansa šumskog voća i njihovu ulogu u sprečavanju bolesti krvožilnog sustava, šećerne bolesti, raka i debljine.

Općenito se za šumsko voće veže inaktiviranje slobodnih radikala, sprečavanje oksidacije masti u stanicama, aktivacija endogenih antioksidativnih enzima, inhibicija oksidativnih enzima i dr. Kad god je moguće, jedite divlje šumsko voće jer je ono bogatije nolnim komponentama i ima veći antioksidativni kapacitet u odnosu na voće iz uzgoja i ono genetski modificirano. Može se to zahvaliti nepovoljnijim uvjetima rasta biljaka i dozrijevanja plodova kada se, u cilju zaštite biljke, u većoj mjeri stvaraju fenolne komponente. Među njima su stilbeni (npr. resveratrol) koji pokazuju protuupalno, antialergijsko i antikancerogeno djelovanje. Šumsko voće sprečava prerano starenje, što se također dijelom objašnjava prisutnošću resveratrola koji potiče osjetljivost stanica na inzulin, čime se snizuje koncentracija šećera u krvi, intenzivira proizvodnja energije u mitohondrijima i jača motorna funkcija. U šumskom voću mnogo je kvercetina i kamferola. Kvercetin štiti pluća od pojave raka.

Povrće

Povrće doprinosi zdravlju na više načina. Niske je energetske, a visoke mikronutritivne vrijednosti pa koristi muškarcima svih dobnih skupina, kako onim zdravima tako i onima kojima je prehrana, zbog zdravstvenih tegoba, u nekom segmentu izmijenjena. Povrće se, svježe, pirjano, pečeno, kuhano i sl. može kombinirati s mnogim jelima od mesa, ribe, sira, jaja, žitarica i mahunarki. Kad god je moguće, trebalo bi jesti svježe sezonsko povrće. Izbor treba biti što je moguće raznovrsniji. Iako je sada on manji, uz malo volje i truda jelovnik će opet biti dinamičan.

Lisnato zeleno povrće

Zimi dominira lisnato zeleno povrće: kupus, kelj, brokula, cvjetača, salata, prokulice, raštika, blitva i sl. Ono je izvor brojnih mineralnih tvari poput željeza, magnezija, kalija, fosfora i kalcija. Bogata prisutnost mineralnih tvari osigurava poželjnu alkalnu reakciju lisnatog zelenog povrća u organizmu i pridonosi zdravlju muškaraca. Izvor je vitamina B2, koji je nužan za dobivanja energije iz konzumirane hrane, te beta-karotena iz kojega u organizmu nastaje vitamin A. Zeleno povrće bogato je folatom. To je vitamin koji snizuje koncentraciju homocisteina u krvi. Povećana koncentracija homocisteina stvara povećani rizik za pojavu moždanog udara jer potiče prekomjerno zgrušavanje krvi i ima negativan utjecaj na stijenke krvnih žila. Studije su pokazale da klorofil, zeleni pigment iz povrća, štiti debelo crijevo od raka.

Zaštitno djelovanje lisnatog zelenog povrća na srce i krvne žile posebno je izraženo kod pušača.

Jedan od razloga je veća potreba pušača za antioksidansima kojima ovo povrće obiluje. Ponekad se izbjegava povrće iz porodica kupusnjača (kelj, raštika, kupus i sl.) zbog bojazni od negativnog utjecaja goitrogenih spojeva na funkciju štitne žlijezde. Istina je da goitrogeni spojevi mogu imati loš utjecaj na njezin rad, no oni se kuhanjem inaktiviraju pa je ovo povrće svakako potrebno uključiti u prehranu.

Žuto, narančasto i crveno povrće

Karotenoidi prisutni u žutom, narančastom i crvenom povrću imaju mnoge pozitivne učinke na zdravlje. Neutraliziraju slobodne radikale te epidemiološke studije pokazuju vezu između unosa karotenoida hranom i smanjenja rizika od nastanka nekih vrsta raka i kroničnih bolesti.

Mlijeko i jogurt

Mlijeko je namirnica visoke biološke vrijednosti. Sadrži kvalitetne bjelančevine, dobro iskoristiv kalcij, a vegetarijancima je jedan od glavnih izvora vitamin B2 (koji je važan za zdravlje kose, jetre, očiju i dr.) i B12. Koristi od mlijeka imaju mladi sportaši jer mlijeko pomaže oporavak mišićnog tkiva nakon tjelesne aktivnosti. Mlijeko neutralizira štetne tvari koje iz okoline dospiju u organizam pa se stoga preporučuje i muškarcima koji na svome radnom mjestu dolaze u kontakt s potencijalno opasnim kemikalijama.

Kozje mlijeko: Danas, zahvaljujući većem zanimanju za sponu između prehrane i zdravlja, raste potražnja za kozjim mlijekom. Mnogo je pozitivnih karakteristika ovog prirodnog proizvoda zbog kojih bi ga trebalo češće uključiti u prehranu. Kozje mlijeko sadrži taurin, slobodnu aminokiselinu pozitivnog djelovanja na zdravlje očiju, srce i mozak, a k tome pridonosi detoksikaciji organizma. Kozje mlijeko lakše se probavlja od kravljeg. Njegove su kapljice masti manje i počinju se probavljati već u želucu. Brzo dolaze u jetru, gdje se iskorištavaju za dobivanje energije, što je od značaja svima onima koji zbog nekog razloga pate od lošije probave masti. Štoviše, kozje mlijeko pridonosi snižavanju koncentracije kolesterola i masnoća u krvi. Sadrži oligosaharide, topljiva vlakna protuupalnog djelovanja koja pozitivno utječu na rast i razvoj poželjnih probiotičkih bakterija u našim crijevima.

Jogurt: Neki muškarci ne mogu probaviti laktozu, mliječni šećer, te im konzumiranje mlijeka stvara probavne tegobe. Njima se preporučuje konzumiranje jogurta i drugih nezaslađenih fermentiranih mliječnih napitaka. Naime, tijekom dobivanja jogurta iz mlijeka aktivnošću bakterija mliječno-kiselog vrenja dolazi do iskorištavanja laktoze, čime se snižava njezina koncentracija. Jogurt, kiselo mlijeko i acidofilno mlijeka postaju tako kvalitetan izvor mikro i makronutrijenata muškarcima svih dobnih skupina. Jogurt je zahvalna dopuna obroku na poslu.

Jaja

U prvom su redu izvor kvalitetnih, lako iskoristivih bjelančevinama sa svim esencijalnim aminokiselinama potrebnim u izgradnji stanica. Zato stoje uz bok s mesom, ribom i sirom. Sadrže k tome vitamin A, koji pomaže zdravlje kože i očiju, vitamin E, antioksidans topiv u masti, a tu je i folat, vitamin B skupine koji sudjeluje u stvaranju novih stanica i pomaže zdravlje srca. Jaja sadrže selen, mineralnu tvar koja ima antioksidativna svojstva. U njima je vitamin B12. Nema ga u namirnicama biljnog podrijetla, a njegova se važnost očituje u očuvanju zdravlja živaca.

aaa10a11 4edd 4b4e a117 7c123dee46cc

Foto: iStock

Redovito konzumiranje rajčice i voća, dovoljna količina vitamina D te redovna tjelesna aktivnost mogu smanjiti rizik od nastanka raka prostate.

Protiv raka prostate

Od raka prostate češće obolijevaju stariji muškarci koji imaju genetsku predispoziciju za njegovu pojavu. Prehrana i životne navike također utječu na razvoj ove zloćudne bolesti. Visok unos zasićenih masnih kiselina (iz mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda) i pušenje potiču, dok redovito konzumiranje rajčice i voća, dovoljna prisutnost vitamina D u organizmu te bavljenje intenzivnom tjelesnom aktivnošću sprečavaju nastanak raka.

Rajčica

Rajčica je omiljeni ljetni plod, a različiti proizvodi (npr. salsa) omogućuju da u njezinim blagodatima uživamo i zimi. Ona obiluje mikronutrijentima – folatom, kalijem, vitaminima C i E te karotenoidima. Među posljednjima se izdvaja likopen i upravo je rajčica njegov glavni izvor u prehrani muškaraca. Ne može se sintetizirati u organizmu, zbog čega redovita prisutnost rajčice u prehrani dobiva na značaju.

Likopen pozitivno djeluje na organizam na više načina. Važan je za zdravlje prostate i što je njegova prisutnost u prehrani veća, rizik za pojavu ove maligne bolesti je manji. Također štiti jetru od raka. Likopen normalizira visoki krvi tlak te povišene koncentracije ukupnog i LDL kolesterola u krvi.

Smanjuje njihovu oksidaciju, koja inače pridonosi pojavi ateroskleroze. Sve to pozitivno djeluje na zdravlje srca i krvnih žila, što potvrđuju i rezultati znanstvenih studija. Likopen svojom antioksidativnom aktivnošću podupire zdravlje kostiju pozitivno utječući na njihovu gustoću. Sprečava degenerativne promjene mozga, pa tako i pojavu Alzheimerove bolesti.