Postoji nekoliko prirodnih lijekova koji se povezuju s povećanjem potencije:
Muira Puama: To je brazilsko drvo koje se koristi za povećanje libida i poboljšanje seksualne funkcije kod muškaraca i žena. Čaj ili ekstrakt muira puame može se naći u prodaji u specijaliziranim trgovinama zdrave hrane ili online.
Ginkgo Biloba: Ginkgo biloba je biljka koja se tradicionalno koristi za poboljšanje protoka krvi i kognitivne funkcije. U nekim istraživanjima pokazano je da ginkgo biloba može pomoći u poboljšanju erektilne disfunkcije.
L-arginin: L-arginin je aminokiselina koja se nalazi u hrani kao što su meso, riba i orašasti plodovi. L-arginin se koristi za poboljšanje protoka krvi i povećanje erektilne funkcije.
Cink: Cink je mineral koji je važan za proizvodnju testosterona. Niski nivoi cinka mogu dovesti do smanjenog libida i erektilne disfunkcije.
Maca: Maca je biljka koja se uzgaja u Peruu i tradicionalno se koristi za poboljšanje plodnosti i seksualne funkcije. Maca se može naći u prahu ili kapsulama.
Prije uzimanja bilo kojeg prirodnog lijeka, uvijek se savjetujte s liječnikom ili stručnjakom za zdravlje kako bi se osiguralo da nema interakcija s drugim lijekovima ili kontraindikacija.
Postoji nekoliko stvari koje mogu pomoći u poboljšanju potencije:
Zdrava prehrana: Jedna od najvažnijih stvari za poboljšanje potencije je zdrava prehrana. To znači da treba izbjegavati hranu bogatu masnoćama i šećerima te se usredotočiti na hranu koja je bogata vlaknima, proteinima, vitaminima i mineralima. Preporučuje se uključiti u prehranu namirnice kao što su riba, orašasti plodovi, voće i povrće.
Vježbanje: Redovita tjelesna aktivnost može pomoći u poboljšanju protoka krvi i povećanju razine testosterona, što može pomoći u poboljšanju potencije. Preporučuje se izbjegavanje sjedilačkog načina života i vježbanje najmanje 30 minuta dnevno, pet dana u tjednu.
Smanjenje stresa: Stres može imati negativan utjecaj na seksualnu funkciju. Važno je pronaći načine za smanjenje stresa, kao što su meditacija, joga, duboko disanje ili opuštajuće aktivnosti poput šetnje u prirodi.
Održavanje zdrave težine: Prekomjerna tjelesna težina može dovesti do povećanja razine estrogena i smanjenja razine testosterona, što može utjecati na seksualnu funkciju. Održavanje zdrave tjelesne težine može pomoći u poboljšanju potencije.
Redoviti medicinski pregledi: Važno je redovito provjeravati svoje zdravlje, uključujući i pregled kod urologa. Problemi poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i drugih zdravstvenih problema mogu utjecati na seksualnu funkciju, stoga je važno prepoznati i liječiti takve probleme što je ranije moguće.
Napomena: Prije poduzimanja bilo kakvih mjera za poboljšanje potencije, uvijek se savjetujte s liječnikom kako bi se utvrdilo postoji li neki specifičan zdravstveni problem koji bi mogao utjecati na vašu seksualnu funkciju.
Ako imate problema s potencijom, važno je da se obratite liječniku kako biste utvrdili uzrok problema. Liječnik će obaviti pregled i može naručiti dodatne pretrage kako bi utvrdio uzrok problema.
Neki od koraka koje možete poduzeti u tom smjeru su:
Razgovor sa liječnikom: Obratite se svom liječniku opće prakse ili urologu i razgovarajte o problemima s potencijom. Liječnik će vas pitati o vašim simptomima i povijesti bolesti te može naručiti testove kako bi utvrdio uzrok problema.
Pridržavajte se zdravog načina života: Kao što smo već spomenuli, zdrav način života može pomoći u poboljšanju potencije. Pridržavajte se zdrave prehrane, vježbajte redovito i smanjite stres.
Uzmite u obzir promjene u načinu života: Ako pušite, pijete ili koristite droge, važno je da razmislite o prestanku tih navika. Ove navike mogu negativno utjecati na potenciju.
Uzmite u obzir lijekove koje uzimate: Određeni lijekovi, poput antidepresiva i lijekova za krvni tlak, mogu utjecati na potenciju. Razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnosti promjene lijekova ili doziranja.
Razmotrite terapiju: Postoje različite terapije za poboljšanje potencije, poput oralnih lijekova, injekcija, vakuumskih pumpi ili kirurških zahvata. Važno je da razgovarate sa svojim liječnikom o najboljoj opciji za vas.
U svakom slučaju, važno je da ne zanemarujete probleme s potencijom, jer se mogu pogoršati s vremenom i imati negativan utjecaj na vaše mentalno i fizičko zdravlje.
Ako imate problema s potencijom, možda ćete se osjećati frustrirano i osjećati da ne ispunjavate očekivanja vaše partnerice. Razgovor sa svojom partnericom može biti koristan kako biste zajedno radili na rješavanju problema i poboljšali vašu seksualnu intimnost.
Evo nekoliko savjeta za razgovor sa svojom partnericom:
Budite otvoreni i iskreni: Razgovor o problemima s potencijom može biti neugodan, ali važno je da budete otvoreni i iskreni prema svojoj partnerici. Recite joj kako se osjećate i da radite na rješavanju problema.
Pokušajte se ne osjećati sramote: Problemi s potencijom nisu rijetki i ne znače da ste neuspješni u seksualnom životu. Mnogi muškarci se susreću s tim problemom, pa se nemojte osjećati sramote.
Objasnite uzrok problema: Objasnite svojoj partnerici da problem može biti uzrokovan različitim faktorima, poput stresa, anksioznosti ili fizičkih problema.
Razmislite o drugim načinima intimnosti: Ako imate problema s potencijom, razmislite o drugim načinima intimnosti koje možete podijeliti s vašom partnericom, poput oralnog seksa ili dodirivanja.
Razgovarajte o terapijama: Razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućim terapijama koje vam mogu pomoći u rješavanju problema s potencijom. Možda će vam biti potrebni lijekovi, terapija ili promjene u načinu života.
Budite strpljivi: Rješavanje problema s potencijom može biti dug proces. Budite strpljivi i radite na tome zajedno sa svojom partnericom kako bi poboljšali svoju seksualnu intimnost i općenito svoj odnos.
U svakom slučaju, važno je da razgovarate sa svojom partnericom kako biste zajedno radili na rješavanju problema s potencijom. To može ojačati vaš odnos i poboljšati vašu seksualnu intimnost.
10 najboljih prirodnih lijekova za poboljšanje potencije:
Đumbir: Đumbir se tradicionalno koristi kao afrodizijak i ima protuupalna svojstva koja mogu pomoći u povećanju protoka krvi u penisu. Možete dodati svježi đumbir u svoju prehranu ili ga konzumirati kao čaj.
Češnjak: Češnjak može pomoći u poboljšanju protoka krvi i potencije. Možete ga dodati u svoju prehranu ili uzeti kao dodatak prehrani.
Cink: Cink je mineral koji može pomoći u poboljšanju proizvodnje testosterona i potencije. Možete ga pronaći u hrani kao što su školjke, orašasti plodovi i sjemenke, ili ga uzeti kao dodatak prehrani.
L-arginin: L-arginin je aminokiselina koja se pretvara u dušikov oksid u tijelu, što može pomoći u opuštanju krvnih žila i poboljšanju protoka krvi. Možete ga uzeti kao dodatak prehrani.
Ginseng: Ginseng se tradicionalno koristi kao afrodizijak i može pomoći u poboljšanju potencije. Možete ga konzumirati u obliku čaja, dodatka prehrani ili kao dodatak hrani.
Ashwagandha: Ashwagandha se koristi u ajurvedskoj medicini za poboljšanje potencije. Možete ga uzeti kao dodatak prehrani.
Yohimbe: Yohimbe se dobiva iz kore afričkog stabla i koristi se kao prirodni afrodizijak. Međutim, treba biti oprezan kod korištenja ovog prirodnog lijeka, jer može izazvati nuspojave poput povišenog krvnog tlaka i nervoze.
Tribulus terrestris: Tribulus terrestris je biljka koja se koristi za poboljšanje muške potencije. Možete ga uzeti kao dodatak prehrani.
Ginkgo biloba: Ginkgo biloba može pomoći u poboljšanju protoka krvi i potencije. Možete ga uzeti kao dodatak prehrani.
Vježbe: Redovito vježbanje može poboljšati protok krvi i pomoći u poboljšanju potencije. Vježbe koje su dobre za poboljšanje potencije uključuju kardiovaskularne vježbe poput trčanja, plivanja i biciklizma, kao i vježbe koje jačaju mišiće zdjelice poput kegela vježbi.
Afrička šljiva
Afrička šljiva, poznata i kao Umeboshi šljiva, je vrsta voća koja se često koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini i japanskoj kuhinji. Afrička šljiva se koristi kao prirodni lijek za poboljšanje potencije, a smatra se da ima pozitivan učinak na cirkulaciju krvi i hormonalnu ravnotežu.
Afrička šljiva sadrži flavonoide i antocijane, koji su antioksidansi i imaju protuupalna svojstva. Također sadrži minerale poput kalija, magnezija i željeza, koji su važni za zdravlje srca i krvnih žila.
Prema nekim istraživanjima, konzumiranje Afričke šljive može poboljšati protok krvi i pomoći u poboljšanju erektilne funkcije. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdili ovi učinci i razumjelo kako točno Afrička šljiva utječe na potenciju.
Afrička šljiva se može jesti svježa, sušena ili u obliku tinktura i dodataka prehrani. Prije korištenja Afričke šljive kao prirodnog lijeka za poboljšanje potencije, preporučuje se konzultirati se sa zdravstvenim stručnjakom kako bi se osigurala sigurnost i učinkovitost.
Nakon koliko vremena djeluje afrička šljiva
Kao i kod većine prirodnih lijekova, vrijeme djelovanja Afričke šljive može varirati od osobe do osobe i ovisi o mnogim faktorima. Neki ljudi mogu primijetiti učinke unutar nekoliko sati ili dana, dok drugi možda neće vidjeti učinke sve dok ne prođe nekoliko tjedana.
Kada je riječ o upotrebi Afričke šljive za poboljšanje potencije, važno je shvatiti da nije riječ o trenutnom rješenju. Uzimanje ovog prirodnog lijeka može biti korisno za dugoročno poboljšanje cirkulacije krvi i hormonske ravnoteže, što može dovesti do poboljšane erektilne funkcije.
Važno je napomenuti da se Afrička šljiva ne smije koristiti kao zamjena za medicinsku terapiju, posebno ako imate ozbiljan problem sa erektilnom disfunkcijom ili drugim zdravstvenim problemima. Prije upotrebe bilo kojeg prirodnog lijeka, uvijek se preporučuje konzultacija sa zdravstvenim stručnjakom kako bi se osigurala sigurnost i učinkovitost.
Šećerna bolest tipa 2 je daleko najčešći oblik šećerne bolesti – javlja se u 90% slučajeva. Simtomi su suha usta, žeđ, često mokrenje, pad energije
Većina oboljelih od tipa 2 proizvodi promijenjene ili čak normalne količine inzulina, ali uslijed poremećaja u stanicama jetre i mišića dolazi do otpornosti na djelovanje inzulina. Inzulin se veže za stanične receptore, ali glukozane može ući u stanicu i to stanje je poznato kao inzulinska rezistencija.
Simptomi dijabetesa
Prvi subjektivni pokazatelji da je osoba oboljela različiti su i mogu se očitovati u većem ili manjem broju istovremeno ili periodično, a moguće je i da uopće nema subjektivnih pokazatelja oboljenja.
Najčešći pokazatelji su, prema učestalosti pojavljivanja; kroničan umor i smanjenje energije, pojačano žeđanje i mokrenje, debljanje ili mršavljenje, neuobičajena glad, zamućenje vida, teško i dugotrajno zarastanje ranica i drugi.
Kroničan umor te smanjenje životnog i radnog elana posljedica su zasićenosti krvotoka prekomjernom glukozom.
Simptomi pomoću kojih se lakše otkriva šećerna bolest su:
Često i obilno mokrenje
Kada razina glukoze u krvi dođe do određene razine, bubrezi suvišnu količinu glukoze izbacuju iz tijela. Da bi došlo do izbacivanja, proizvodi se više mokraće, odnosno dolazi do učestalog mokrenja. Iako često mokrenje može biti znak hiperaktivnog mjehura, obraćanje pažnje na simptom i povezivanje s ostalim simptomima dovodi do lakše dijagnoze.
Čest simptom je stalan osjećaj umora, iako odmarate i spavate jednako ili više nego inače. Do nedostatka energije dolazi jer glukoza iz krvi ne može ući u tjelesne stanice i proizvesti energiju.
Pad ili porast tjelesne težine
Kod dijabetesa, tijelo se bori kako bi nadoknadilo dehidriranost i gubitak šećera što povećava želju za hranom, a samim time povećava se i tjelesna masa. Događa se i suprotno, kada mišićno tkivo ne dobiva dovoljno glukoze da stvori energiju kako bi raslo i jačalo, dolazi do mršavljenja.
Zamagljen vid
Zbog previše glukoze u krvi dolazi do izvlačenja tekućine iz očnih leća što dovodi do njihovog stanjivanja i nemogućnosti fokusiranja. Ako se razina glukoze u krvi smanji, dolazi do normalizacije vida, odnosno tekućina se vraća u leće. Visoka razina glukoze u krvi može u očima izazvati pojavu tankih krvnih žilica koje krvare. Važno je često posjećivati oftalmologa jer on može pregledati krvne žile mrežnice oka i uvidjeti nepravilnosti.
Sporo zacjeljivanje rana ili česte infekcije
Visoka razina glukoze u krvi blokira proces zacjeljivanja rana u tijelu i narušava sposobnost borbe protiv infekcija. Kod žena su česte vaginalne infekcije te infekcije mokraćnog mjehura.
Trnci u stopalima i šakama
Povišena glukoza u krvi izaziva oštećenje živaca što dovodi do osjećaja trnaca u šakama i stopalima.
Crvenilo, otečenost i osjetljivost zubnog mesa
Jedan od simptoma koji ukazuju na dijabetes je i bolest zubnog mesa. Dijabetes oslabljuje mogućnost da se usna šupljina obrani od infekcija.
Voćni zadah
Voćni zadah kasni je simptom dijabetesa tipa 1 i ukazuje na opasno povišenu razinu glukoze u krvi. Da bi tijelo došlo do energije, razgrađuje masne kiseline, a nusproizvodi su ketoni kojih se tijelo pokušava riješiti kroz pluća. Ketoni se izlučuju i mokraćom. Zadah poprima miris voćnih bombona ili čak odstranjivača laka za nokte. Ako se uz to pojavi mučnina, povraćanje i bol u trbuhu, važno je hitno potražiti liječničku pomoć.
Ostali znakovi koji mogu ukazivati na dijabetes su i suha koža, svrbež kože i infekcije kože koje se često ponavljaju. Osim ovdje navedenih simptoma, čimbenik koji povećava rizik svakako je obiteljska anamneza. Ako je netko u vašoj užoj obitelji dijabetičar, spadate u rizičnu skupinu. Stoga je važno pratiti simptome i signale koje tijelo šalje i na vrijeme se pobrinuti da ova ozbiljna bolest ne naruši ravnotežu u vašem organizmu.
Višak šećera u krvi tijelo pokušava eliminirati pojačanim mokrenjem (poliurija), a zbog pojačanog mokrenja osoba pak pojačano žeđa i pojačano unosi tekućinu (polidipsija).
Do pojačane gladi kod pojedinaca praćene debljanjem, a kod drugih mršavljenjem (ovisno o jačini inzulinske rezistencije), dolazi zato što glukoza ne može ući u stanicu, budući da joj je za ulazak u stanicu potreban inzulin. Tako stanica gladuje, dok se istovremeno glukoza koja joj je potrebna, u prekomjernim količinama, gomila u krvi. Svako povišenje glukoze u krvi uzrokuje povećanje inzulina u krvi, što potiče osjećaj gladi, te posljedično povećan unos hrane (polifagija). Ove se uzročno-posljedične reakcije događaju naizmjence u ciklusima uslijed preobilnih obroka ili hrane krcate jednostavnim ili složenim šećerima.
Do zamućenja vida, dvostruke slike i mrlja na vidnom polju, povremeno ili trajno, dolazi zbog oštećenja sitnih žila u oku ili živaca koji aktiviraju mišiće koji pokreću oko.
Vaginalne infekcije posljedica su poremećene mikroflore zbog koje se češće razvijaju gljivice.
Svrbež i suhoća kože, zadah po acetonu, mučnina i bolovi u trbuhu također mogu biti pokazatelji povišenog šećera u krvi.
Dijagnosticiranje dijabetesa tipa 2
Osim ovih subjektivnih pokazatelja koje osoba može i ne mora osjećati, rabi se više vrsta dijagnostičkih testova koji su dobar pokazatelj poremećaja metabolizma glukoze u organizmu.
GUK mjerenja
Izmjerena razina glukoze u krvi natašte koja je viša od 5,6 mmol/l, a nakon obroka od 6,9 mmol/l, već je pokazatelj potencijalnog razvoja poremećaja metabolizma ugljikohidrata.
S time da je važno znati kako je moguće da glukoza natašte bude uredna, a glukoza nakon obroka povišena, jer je do dva sata nakon obroka razina šećera u krvi ipak najviša i moguće je da inzulin koji osoba proizvodi ne može pokriti samo taj porast.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) razlikuje dvije kategorije, pa tako, ako je šećer u krvi natašte viši od 6,1 klasificira situaciju kao dijabetes, a ako je glukoza u krvi natašte viša od 5,6, kao poremećenu toleranciju glukoze, odnosno preddijabetičku fazu. (d)
Zdravija prehrana
Jesti zdravo kada imate dijabetes može biti teško, pogotovo kada vam se čini da je jednostavnije odabrati nešto praktično ili pojesti ono što jedu svi drugi. Međutim, zdrava prehrana znači navikavanje na donošenje zdravih odluka za vas, bez obzira gdje ste i s kim ste.
Hranjivi jelovnik ne mora biti skuplji ili zahtijevati više vremena za pripremu. Vaš tim za brigu o dijabetesu može vam pomoći u formiranju zdravog plana obroka koji će biti u skladu s vašom svakodnevnom rutinom.
Dijabetes tip 2 – uzroci
Dijabetes tip 2 razvija se kada tijelo postane otporno na inzulin ili kada gušterača prestane proizvoditi dovoljno inzulina. Točan razlog zbog kojega do ovoga dolazi nije poznat, iako su prekomjerna težina i mala razina fizičke aktivnosti vrlo česti rizični faktori.
Kako radi inzulin?
Inzulin je hormon koji dolazi iz gušterače, žlijezde koja je smještena u trbuhu. Gušterača izlučuje inzulin u krvotok.
Inzulin cirkulira, omogućujući šećeru da uđe u stanice. Inzulin snižava količinu šećera u krvotoku.
Kako razina šećera u krvi opada, isto tako opada i izlučivanje inzulina iz gušterače.
Uloga glukoze
Glukoza je glavni izvor energije za stanice mišića i ostalih tkiva.
Glukoza dolazi iz dva glavna izvora: hrane i jetre.
Šećer se apsorbira u krvotok gdje ulazi u stanice uz pomoć inzulina.
Jetra pohranjuje i stvara glukozu.
Kada je razina glukoze niska, jetra pretvara pohranjeni glikogen u glukozu da bi se razina glukoze u krvi održala unutar normalnog raspona.
Kod dijabetesa tipa 2, ovaj proces radi nepravilno. Umjesto da se kreće u stanice, šećer se nakuplja u krvotoku.
Dijagnoza dijabetesa tip 2
Na dijabetes tipa 2 valja posumnjati kod pretilih ljudi koji se žale na umor, žeđ, učestalo mokrenje i povećanu glad. Moguće je da simptom budu i učestalije infekcije mokraćnog ili dišnog sustava.
Dijagnoza se postavlja mjerenjem razine glukoze koja mora u 2 zasebna mjerenja biti viša od 7 mmol/L natašte ili 11.1 mmol/L nakon obroka.
Rezultati nakon oralnog testa opterećenja glukozom također mogu uputiti liječnika na dijagnozu dijabetesa. Za praćenje razine glukoze moguće je koristiti parametar HbA1C koji omogućuje uvid u stanje hiperglikemije u zadnjih 3 mjeseca.
Postoje dve osnovne grupe pacijenata sa tipom 2 dijabetesa: gojazni i negojazni tip 2 dijabetičari.
Gojazni tip 2 dijabetes – prevalenca gojaznosti varira među različitim rasama, kontinentima, kulturama, stepenu ekonomskog razvoja. Oko 70 odsto osoba u SAD i Evropi sa novootkrivenim dijabetesom je gojazno, dok je taj broj u Kini i Japanu duplo manji.
Ovi pacijenti pokazuju smanjenu osetljivost na dejstvo insulina što posebno korelira sa abdominalnom gojaznošću. Distendirani adipociti, jetra i mišićne ćelije ovih osoba su rezistentni na skladištenje dodatnog glikogena i triglicerida u svojim depoima. Često je prisutna hiperplazija beta ćelija tako da je prisutan normalni ili pojačani insulinski odgovor na glikozu u ranoj fazi bolesti. Kasnije dolazi do smanjene sekrecije beta ćelija.
Glavni uzrok rezistencije na insulin u ciljnim tkivima gojaznih osoba je postreceptorski defekt u insulinskom dejstvu. Kao posledica nastaje hiperinsulinizam koji dalje produbljuje rezistenciju regulacijom insulinskih receptora. Kada se javi hiperglikemija specifični glukozni transporter – protein takođe doprinosi rezistenciji.
Kada se u tipu 2 dijabetesa javi insulinska rezistencija (Sindrom X) smatra se da dijabetes predstavlja samo jedan deo metaboličkog sindroma. Njegova udruženost sa hiperglikemijom, hiperinsulinemijom, dislipidemijom i hipertenzijom dovodi do koronarne bolesti i šloga. Poremećeno dejstvo insulina dovodi do hiperglikemije koja uzrokuje hiperinsulinemiju.
Hiperinsulinemija ne može korigovati hiperglikemiju i tp 2 dijabetesa postaje manifestan. Velika količina insulina povećava retenciju tubula bubrega dovodeći do hipertenzije. Povećava se VLDL produkcija u jetri dovodeći do hipertrigliceridemije i posledično do smanjenja nivoa HDL holesterola, što je takođe povezano sa hiperinsulinemijom.
Visoki nivoi insulina mogu stimulisati ćelijsku proliferaciju endotelnog i vaskularnog glatkog mišića – hormonskim dejstvom na receptore faktora rasta – uslovljavajući aterosklerozu. Trombi u ateromatoznim sudovima predstavljaju veći rizik u sindromu insulinske rezistencije jer je već prisutna udruženost sa povećanim PAI-1 (inhibitor plazminogen aktivatora 1), cirkulišućim faktorom koji produkuju adipociti omentuma i visceralnog tkiva da inhibiše razgradnju masti. Ovi procesi su dokazano prisutni ali tačan mehanizam njihovog uzajamnog dejstva još uvek predstavlja predmet spekulacije.
Negojazni tip 2 dijabetes – oko 30 odsto tip 2 dijabetičara je negojazno, mada njihov procenat varira u zavisnosti od ranije navedenih faktora. U ovih bolesnika veći problem predstavlja smanjena sekrecija insulina, ali se takođe može utvrditi i insulinska rezistencija na postreceptorskom nivou. Razvojem biotehnologije su pronađene različite genetske abnormalnosti u ovoj podgrupi dijabetičara.
Faktori rizika za dijabetes tip 2
Porodična anamneza o tipu 2 dijabetesa (roditelj, jedan blizanac)
Gojaznost
Starost (više od 45 godina)
Ranije utvrđen sindrom intolerancije glikoze (IGT) ili sindrom gubitka normalne glikemija našte (IFG)
Podaci o gestacijskom dijabetesu ili podaci da je žena rodila dete teže od 4 kg
Izdvajanje vremena za sebe je nešto što je preporučljivo zarad dobrog mentalno zdravlja, ali ne i uvijek tako lako izvodljivo.
Posao, obaveze oko djece, čuvanje kućnih ljubimaca i još pokušaj kakvog-takvog društvenog života oduzimaju skoro cijeli dan, pa se na kraju nađete u tišini jedino neposredno pred spavanje. I iako vam se oči sklapaju, a tijelo kaže da je vreme za spavanje, ipak puštate neku seriju ili film…
Zvuči poznato? To je nešto što psiholozi zovu „prokrastinacija spavanja“, a što opisuju kao „žrtvovanje sna za slobodno vrijeme koje inače nije moguće ostvariti u toku dana“. A to svi radimo ponekad, iako je istraživanje pokazalo da u tome prednjače žene i studenti. Nije strašno ako to uradite jednom nekoliko nedelja, ali, ukoliko pređe u naviku, može biti veoma opasno po zdravlje. Ukoliko uspjete da uklopite malo vremena za sebe i dovoljno sna, onda će i vaše tijelo i vaš um dobiti ono što im je potrebno.
Međutim, kako god da okrenete, nedostatak sna je uvijek loša stvar. Ljudi koji ne spavaju dovoljno imaju problema sa koncentracijom, reakcije mogu da im budu sporiji, pamćenje može da im se poremeti i teško im je da se prebace sa jednog zadatka na drugi. Sve to na duže staze uopšte nije bezopasno, tako da ipak treba pronaći načine da smanjite ovu naviku.
Prije svega, ubjedite sebe da san jeste slobodno vrijeme i da je to nešto zbog čega ćete biti zahvalni sebi. Pronađite neku kratku rutinu pred odlazak na spavanje koja će vas opustiti – lagano razgibavanje, čitanje, kupka… Također je dobro praviti pauze u toku radnog dana koje ćete iskoristiti za sebe. Ovo možda zvuči teško izvodljivo, ali sigurno možete izdvojiti 5-10 minuta za kratak poziv, brzo skrolovanje omiljene društvene mreže ili rješavanje sudoku zadatka. Tako ćete smanjiti tendenciju da ostaje budni do ranih jutarnjih sati.
Povrh mnogobrojnih savjeta neki ljudi i dalje se ne mogu izboriti s prokrastinacijom. Odgađanje obaveza i poslova koji nam ne odgovaraju, a bavljenje sekundarnim i svakako zabavnijim stvarima – djeluje kao stanje koje je nemoguće promijeniti.
Šta je prokrastinacija
Profesionalna organizatorica donosi vam korisne savjete za vaš uspješni prelazak iz prokrastinacije u učinkovitost.
Prokrastinacija ili odgađanje (eng. procrastination) je oblik ponašanja kojeg karakterizira sklonost ostavljanja nekog neželjenog zadatka za kasnije, po mogućnosti nikad. U bihevioralnoj znanosti ovakvo je ponašanje poznato već dugi niz godina, a brojna istraživanja na tu temu definirala su i uzroke.
Najpoznatiji primjer za prokrastinaciju je na primer zastupljen kod studenata koji kada spremaju ispit veruju da im „fali dan ili dva“ da ga spreme mnogo bolje, pa ostavljaju obaveze za naredni ispitni rok, ubeđeni da će se organizovati i odraditi posao koji treba kvalitetnije i položiti ispit sa više uspeha i boljom ocenom za svoje znanje.
U psihoterapiji su važne za liječenje prokrastinacije četri faze ili stadijuma:
Najprije je potrebno postati svestan problema, jer su osobe sklone da negiraju i sebi i drugima da imaju bilo kakav problem, jer ne mogu da ga „realno vide“ kao patologiju;
Napredovanje ka tome da se odradi ono što je odloženo, odnosno potenciranje volje i želje da se zadatak izvrši, jer će to donijeti i olakšanje i zadovoljstvo zbog rezultata i uspjeha;
Nužna posvećenost svakom pojedinačnom zadatku ili problemu, jer je nemoguće da se rješava ili više stvari odjednom, ili da se „preskaču obaveze“, te da se prvo radi ono lakše ili ono što se želi;
Potreba da se ne odustaje olako i da se problem odlaganja riješi „odmah i do kraja“, te je upornost i stav koji podrazumjeva istrajnost, veoma važan u psihoterapijskom pristupu.
Za čak 20 posto ljudi koji su kronični prokrastinatori, to je ozbiljan problem koji treba riješiti, piše Popsugar.
“Takvim ljudima nije dovoljno reći da nešto jednostavno ne rade. To je kao kada klinički depresivnoj osobi kažete da se razvedri”, kaže Joseph Ferrari, vodeći stručnjak za proučavanje prokrastinacije.
Kada je prokrastinacija ozbiljan problem?
Kako znati jeste li kronični prokrastinator? Ako odgađate obaveze oko kuće, u školi, na poslu, u vezama… Ne plaćate račune na vrijeme. Propuštate sportske događaje ili koncerte, jer nikada ne nabavite kartu na vrijeme. Kasnite na druženja, propuštate liječničke preglede, jer ne stignete na vrijeme, hladnjak vam je često prazan, jer ne kupite hranu na vrijeme, hrana se pokvari, jer je ne pojedete prije isteka roka. Ako radite ove stvari, vjerojatno ste kronični prokrastinator.
Kako ljudi postaju kronični prokrastinatori?
Postoji nekoliko čimbenika koji mogu dovesti do ovog stanja.
Očevi. Djeca koja imaju stroge i zahtjevne očeve u ranoj mladosti razvijaju osobinu odgađanja ispunjavanja zadataka i obaveza, jer im je to jedini način neke vrste bunta.
Pretjerana briga. Nekim ljudima je i previše stalo do toga što okolina o njima misli. Mnogi previše brinu o percepciji javnosti. Potreba da sve bude savršeno je kod ovih osoba izuzetno razvijena.
Društvo. Živimo u svijetu u kojem se točnost ne nagrađuje. Umjesto toga, kažnjava se kašnjenje, što nikome ne daje pravi poticaj da stvari završi na vrijeme. Ljudi se kažnjavaju ako kasne platiti porez ili ako kasne s ratom kredita. Međutim, ako sve plaćamo na vrijeme, nema nikakvih nagrada.
Što je lijek za prokrastinaciju?
Za one koji pate od kronične prokrastinacije, čini se da je kognitivna bihevioralna terapija najefikasnija metoda. Ova vrsta terapije tjera netočne, štetne ili negativne misli.
Ferrari predlaže još neke savjete koji mogu pomoći.
Okružite se ljudima koji ispunjavaju obaveze na vrijeme. Ovo zdravo okruženje sigurno će vremenom imati pozitivan utjecaj i na ljude koji imaju tendenciju odgađati obaveze.
Poduzimajte prvo male korake. Ako, na primjer, imate zadatak napisati sastav, počnite s nekoliko ulomaka, a ako vam je i to previše, napišite svega jedan ulomak ili svega nekoliko riječi.
Uspostavite sustav nagrađivanja. Nakon svakog uspješno obavljenog zadatka, nagradite se tako što ćete raditi nešto što volite. Ljudi vole raditi stvari u kojima uživaju.
Budite transparentni. Prokrastinatorima je jako važno kako ih drugi vide i zbog toga je veća vjerojatnost da će ispuniti svoje obaveze ako ih javno izgovore. Na primjer, idite na Twitter ili Facebook i napišite javno zadatak ili cilj koji trebate postići. Čestitke i lajkovi koje ćete dobiti nakon što objavite da ste uspješno ispunili cilj, utjecat će na vas veoma pozitivno i stimulirajuće.</li></ul>
Dobro, pa što i ako sam prokrastinator?
Ako se osjećate kao da se uklapate u profil kroničnog prokrastinatora, možda ćete pomisliti da to i nije toliko velika stvar. Možda je u vašem životu sve u redu, a i uz stalna odgađanja uspijevali ste se nositi s poteškoćama. Imajte na umu da će odgađanje jednog dana možda doći na naplatu i da može negativno utjecati na vaš život i na mišljenje koje okolina ima o vama.
Ferrari navodi da kronični prokrastinatori osjećaju i veće kajanje i grižnju savjesti zbog stvari koje nisu učinili, od ljudi koji to nisu
“Prestanite se stavljati u stresne situacije bez potrebe, život je kratak. Previše je stvari na svijetu koje treba vidjeti i doživjeti da bi se sve odgađalo, čekalo i živjelo u tom balonu straha od završavanja obaveza.”
Problem odlaganja obaveza može vas opterećivati u različitim stepenu. Međutim, jasno je da većina nas zna na šta se misli kada se pomene tendencija da ono što bi trebalo da uradimo danas – ostavljamo za sutra… Ili od ponedeljka… Ili kada se ispune određeni, neophodni uslovi… Takvo ponašanje u psihologiji je poznato kao prokrastinacija.
Nemojte je nikada mešati sa lenjošću, kod koje ne postoji svest o postojanju zadatka, cilja ili problema. Kod odugovlačenja prisutna je svest o neophodnosti preuzimanja određenih akcija. Pošto se dotična aktivnost najčešće doživljava kao neprijatna, osoba je odlaže. Posledica takvog ponašanja je sabotiranje ostvarenja sopstvenih ciljeva ili sabotiranje rešavanja problema. Odlaganjem potrebne akcije problem se ne reševa i ne nestaje, a obaveze se gomilaju.
Ovim fenomenom mogu biti obuhvaćene sve oblasti života. Odlažemo obaveze u kući, na poslu, školi ili fakultetu, obaveze koje se tiču kontrole zdravlja ili praktikovanja zdravih stilova života.
Istraživanja pokazuju da 24% procenta ljudi pati od hroničnog odugovlačenja. Najčešći uzrocisi su: nedostatak samokontrole, perfekcionizam, strah od neuspeha ili strah od uspeha, strah od kritike, nesigurnost u sebe, nesposobnost da se napravi ispravna procena vremena neophodnog za izvršenje nekog zadatka, pasivna agresija, buntovništvo, osećanje da je život isuviše kratak za trivijalne obaveze.
Kako se samozavaravamo – mehanizmi odugovlačenja<br>Savremeni način života doveo je do povećanja aktivnosti koje odvlače pažnju i pogoduju porastu problema odugovlačenja. Televizija i turske, španske serije; kompjuter i internet, različite sprave za zabavu… u velikoj meri provociraju nedostatak samokontrole i odugovlačenje. Suptilna zavaravanje kroz aktivnost podrazumevaju uslovljavanje početka posla nebitnim, ali čija je funkcija da nam smanje osećanje krivice i nelagodnost: „Moram prvo da pregledam poštu pa ću raditi na planovima za sledeći period“. Iskusni u odugovlačenju znaju da i entuzijazam u nekoj novoj aktivnosti zapravo predstavlja olakšanje koje pobuđuje odlaganje neprijatnih poslova. Sposobnost da radimo više poslova u isto vreme – multitasking, može biti korisna veština, ali on je često i oblik prikrivene prokrastinacije.
Počinjem od sutra ili od ponedeljka, može biti predmet šale, ali suštinski to su najčešći načini na koji ostavljamo sebi lufta i održavamo dobro raspoloženje uprkos nezavršenim obavezama. Stalno odlaganje neminovnog se komplikuje osećanjem krivice, porastom anksioznosti, samooptuživanjem i depresijom povodom odlaganja. Ova osećanja pojačavaju neprijatnost nastalu odlaganjem i učvršćuju izbegavajuće ponašanje.
Najveća muški strah, nesreća i sramota je gubitak potencije i rijetko kojem muškarcu se to desi odjedanput, preko noći, bez najave. Obično počne sitnim smetnjama i omaškama u krevetu, koje mnogi muškarci ni ne shvate ozbiljno. U povremene smetnje koje vode u impotenciju spada i pucanje erkcije tijekom seksualnog odnosa.
Trebat ćete preispitati neke stvari u vašem životu, neke navike, a možda i posjetiti doktora da bi došli do konačnog uzroka pucanja erekcije tijekom seksualnog odnosa. Zašto se muškarcu spusti tokom sexa, možda neki dobar preparat za potenciju riješi problem, ali to ne znači da trebate pokušati doći do uzroka, trebate, jer se erektilna disfunkcija može opet iznenada pojaviti i zabrinuti vas.
Jedan od najčešćih razloga za impotenciju kao i za efekt. disfunkciju je hormonalna neravnoteža, pa muškarcima kojima se nekoliko puta zaredom dogodi da ‘zaštekaju’ preporučuje da provjere nivo testosterona.
Ako ste s voljenom ženom i ipak doživite fijasko tijekom seksualnog odnosa, razmislite, jeste li je možda prevarili pa vas blokira osjećaj krivnje ili možda sumnjate u njezinu vjernost i odanost, pa vas te sumnje ubijaju, ali ubijaju i vašu potenciju.
Na čovjekovo seksualno funkcioniranje utječu brojni razlozi: tjelesni, psihološki, kulturološki, odnosni. Poznato je da različite tjelesne bolesti mogu uzrokovati seksualne probleme, npr. povišen krvni tlak, šećerna bolest, bolesti štitnjače, kao i niz drugih bolesti povećavaju rizik od erektilne disfunkcije kod muškaraca, odgođene ejakulacije, katkad i prijevremene ejakulacije (npr. hipertiroidizam).
Muškarci koji tijekom odnosa (a to je češće s novom partnericom, koju još ne doživljavaju kao sigurnu i uz koju su anksiozni) više razmišljaju o tome hoće li održati erekciju, je li njihova erekcija sada dovoljne čvrstoće, hoće li se “osramotiti” i slično, umjesto da razmišljaju o uzbuđenju, o svemu onome u seksualnom odnosu što im je ugodno i što im može povećati seksualni užitak, obično imaju više seksualnih problema, posebice s erekcijom.
Problemi s erekcijom češće se zbivaju u novoj vezi, u vezi u kojoj se muškarac ne osjeća sigurno, u vezi u kojoj je partnerica kritizirajuća kad se dogodi gubitak erekcije. Katkad muškarci dožive gubitke erekcije u trenutku kad veza postane ozbiljna i kad se očekuje da počnu živjeti zajedno ili kad se planira brak ili pak dijete, ako nisu posve sigurni (svjesno ili nesvjesno) žele li ući u ovakvu obvezujuću vezu.
Cilj uspješnog seksualnog funkcioniranja nije samo postizanje čvrste erekcije, seks je puno više od puke erekcije i ejakulacije i uključuje i osjećaje ljubavi, ljubomore, anksioznosti, straha, užitka, iščekivanja, slike o tijelu sebe i partnera/ice i mnoštvo drugih misli i osjećaja.
Kako anksioznost dovodi do erektilne disfunkcije?
Anksioznost je neprijatelj erekcije broj jedan. Zašto?
Anksioznost je prije svega intenzivan afekat a svaka preintenzivna pobuđenost bilo pozitivna (kao na primjer: euforičnost) bilo negativna (na primer: anksioznost, bijes i sl.) može privremeno poremetiti erekciju i onemogućiti seksualno uzbuđenje i kod muškaraca i kod žena. Kada smo anksiozni (ili doživljamo neki drugi intenzivni afekat) dolazi do kontracije mišića i krvnih sudova kao i povlačenja krvi sa periferije organizma (odande gde nam je ona baš potrebna kada želimo da se seksualno uzbudimo).
Bez krvi na periferiji nema erekcije. Krvni sudovi će se raširiti, mišići opustiti jedno kada se mi sami opustimo. Dakle, problem je u centrali (u našem umu) a ne u tijelu.
Predispozicija da uživamo u seksu je urođena ali uživanje u seksu je nešto što se uči. Kao što se rađamo sa predispozicijom da hodamo, prohodamo tek posle dugog procesa učenje i padanja. Najgora stvar koju možete da uradite sebi je da mislite da sve znate i na taj način onemogućite sebe da napredujete. Zato budite spremni da učite i da se menjate. Svako novo iskustvo može obogatiti vaš seksualni život ako vi to želite.
Preskakanje predigre i žurba
Mnogi muškarci često preskaču ili skraćuju predigru. To je isto jedan od pokazatelja nedovoljnog seksualnog iskustva. Predigra je veoma važna. Ona služi da se partneri opuste i pojačaju seksualnu uzbuđenost kako bi seksualni odnos bio dobar.
Nenaviknutost na korišćenje kondoma
Momci, mlađi muškarci (ili starija gospoda) koji iz nekog razloga nisu dugo (ili nikada) koristili kondom mogu imati poteškoća sa erekcijom. Neke statistike pokazuju da čak 60% muškaraca može izgubiti erekciju u momentu kada stavljaju kondom.
Težnja da se kroz seks fascinira partnerka
Neki muškarci koji se ne osećaju sigurno u svojoj muškoj ulozi, nastoje da kompenzuje neke svoje lične nedostatke ili jednostavno nemaju dovoljno seksualnog iskustva pa teže da se samodokazuju kroz seks. Ovo je jedna od najlošijih strategija. Prvo seks nije polje za samodokazivanje i kompenzaciju već polje za uživanje, ljubav, produbljivanje intimnosti i radosti zajedničkog života.
Forsiranje sebe ili partnerke da se ima seksualni odnos
Seks se ne može forsirati. Kao što ne možete sebe naterati da se opustite, isto tako ne možete sebe naterati da uživate u seksu. Čemu forsiranje? Neki muškarci forsiraju seks zato što im seks predstavlja način da isprazne stres i telesnu napetost. Njima nije uvek do seksa već do pražnjenja napetosti.
Lijekovi i tehnike
Prijevremena ejakulacija također se može liječiti lijekovima. Lijek se može koristiti i u obliku kreme koja se maže na penis prije odnosa. Postoje i određene tehnike (npr. tehnika stani-kreni i stiska) kojima se muškarac može naučiti da prepozna i odgodi trenutak ejakulacije.
Kod muškaraca koji imaju i erektilnu disfunkciju i prijevremenu ejakulaciju važno je naglasiti da je zabranjena istodobna primjena lijekova za liječenje erektilne disfunkcije i lijekova za prijevremenu ejakulaciju , jer oba dovode do vazodilatacije i pada krvnog tlaka pa su opisani i gubici svijesti kod njihove istodobne primjene.
No, s druge strane, većini muškaraca s obje ove smetnje može se pomoći, ali tako da se prvo rješava jedan, a zatim drugi problem.
Kada dođete u određene godine (sve preko 30. godine), nivo testosterona u vašem organizmu počinje blago da opada. Ukoliko niste pristalica vještačkog načina održavanja hormona, postoje savjeti kako na prirodan način da ih regulišete.
Momci u svakom uzrastu mogu imati znatne koristi od prirodnog povećanja nivoa testosterona, bilo da se aktivno bave sportom ili ne. Nizak nivo testosterona je povezan sa umorom, depresijom i niskim seksualnim nagonom.
Predstavljamo vam pet vrlo efikasnih načina da se prirodno poveća nivo testosterona u organizmu:
1. Veća izloženost suncu
Nedostatak vitamina D je povezan sa niskom proizvodnjom testosterona. Na osnovu studije koja je sprovedena tokom 12 mjeseci, došlo se do saznanja da vitamin D može da poveća nivo testosterona. Institut za medicinu preporučuje unos namirnica koje su bogate vitaminom D, kao i izlaganje suncu svakog dana u minimalnom trajanju od 15 minuta.
2. Više sna
Aktivan odmor i san takođe dramatično utiču na vaš organizam. Aktivan život i poslovne obaveze ostavljaju malo vremena za odmor, ali uvijek svoje zdravlje stavite na prvo mjesto i pronađite vrijeme za odmor. Stručnjaci se slažu i da kratka popodnevna drijemka može značajno nadoknaditi nivo izgubljenih testosterona u toku dana. Takođe, isprekidan i lak san uzrokuje “značajno kašnjenje” u rastu testosterona. Organizam se sporo navikava na ovakve prekide i trudite se da uskladite vaš san, koliko je to u mogućnosti.
3. Jedite ugljene hidrate u većoj mjeri
Mala studija je pokazala da muškarci imaju veću koncentraciju testosterona, uz konzumiranje obroka bogatih ugljenim hidratima. Tempirajte vašu ishranu tako da sadrži dovoljan nivo vitamina i ugljenih hidrata u toku dana. Ukoliko niste sigurni, obavite konsultacije sa nutricionistom.
4. Unos vitamina i minerala
Кao što je pomenuto ranije, Vitamin D koristan je u povećavanju nivoa testosterona u organizmu. Međutim, za neke veće rezultate će vam biti potrebni i Cink Magnezijum i vitamin B6, kako biste unijeli dovoljnu dozu koju organizam od vas zahtijeva. Zbog slabe ishrane, mnogi ljudi propuštaju šansu za unosom minerala i vitamina na dnevnoj bazi. Postoji visoka povezanost između unosa ovih sastojaka i nivoa testosterona. Pravilna ishrana i suplementacija može da pomogne u nastojanju da se formira zdrav organizam i podigne proizvodnja testosterona.
5. Vježbanje u teretani
Nivo testosterona povećava se nakon vježbanja, tako da odvojite neko vrijeme za par kratkih vježbi u teretani. Ukoliko nemate vremena za odlazak u teretanu, vježbe možete sprovesti i kući uz njihovo pravilno izvođenje. Konstantnost je ključ uspjeha. Samim tim, pomažete svom tijelu da bude zdravije i spremnije za nove napore.
Suvremen način života nudi brojne prednosti civilizacijskog napretka, no ubrzan životni tempo, onečišćen okoliš, povećani zahtjevi na radnome mjestu te obiteljske obveze uzrokuju često ono što nazivamo stresom. Na takvu situaciju vezuju se nepravilna prehrana, premalo odmora, ali i premalo kretanja, što izaziva ubrzano starenje i promjene koje bitno smanjuju kvalitetu života.
Moderan muškarac često je izložen prevelikim zahtjevima i pritiscima, kako na radnome mjestu tako u privatnom životu. Sve to dovodi do potrebe povećanja sposobnosti organizma da se prilagođava negativnim utjecajima kojima je izložen, uz istodobno ublažavanje promjena koje u organizmu izaziva proces starenja.
Muški organizam već se nakon 40. godine suočava s promjenama što ih uzrokuje poremećen hormonski status, koji uz stresan način života dovodi do različitih vegetativnih i psihičkih smetnji. Nakon 40. godine naglo pada izlučivanje muškog hormona testosterona i androsterona, javljaju se nervoza, nesanica i iscrpljenost, česti su problemi s prostatom i seksualne teškoće.
Prostata je muška spolna žlijezda koja pomoću aktivnih tvari u sekretu koji izlučuje održava pokretljivost spermija, omogućuje njihovo preživljavanje i štiti muški reproduktivni sustav od infekcije. Najodgovornija je za hormonalnu ravnotežu muškog organizma. Najčešći je problem dobroćudno povećanje prostate (benigna hiperplazija ili adenom prostate), čiji su simptomi učestalo i otežano mokrenje, tanak i isprekidan mokraćni mlaz, nedovoljno pražnjenje mjehura, noćno mokrenje, a mogu se javiti i bolovi u donjem dijelu trbuha. Smatra se da osmorica od deset muškaraca starijih od 40 godine pokazuje neki od problema povećane prostate.
Zbog štetnih utjecaja iz okoline i stresate psihičkih činitelja koji se javljaju zbog poremećenih hormonalnih i vegetativnih funkcija, često se javljaju problemi potencije i orgazma. Uz to, moderna odjeća, uskoga kroja i od tkanina koje ne propuštaju zrak, povisuje temperaturu u testisima i tako nepovoljno utječe na kvalitetu spermija. Krajnje posljedice udružena djelovanja svih nabrojenih činitelja su nezadovoljavajući seksualni život i nesuglasice s partnericom.
Eliksiri iz prirode
Čovjek je već davno shvatio da uzimanjem određenih dijelova nekih biljaka i životinjskih produkata može učinkovito ublažiti takve tegobe. Moderna farmaceutska industrija prihvatila je dugogodišnja iskustva liječenja biljkama i oblikovala ih u prikladne dijetetske pripravke koji dugotrajnijim uzimanjem djelotvorno ublažavaju probleme modernog muškarca u zrelijim godinama i pomažu održavanju vitalnosti organizma.
Ekstrakt bundevinih koštica – često se primjenjuje kao pomoć u održavanju hormonalnog statusa muškarca. Poznato je da sadrže biološki aktivne fitosterole koji djeluju na prostatu tako što pomažu regulaciji hormonskog statusa i pravilnom radu mokraćnog sustava. Zbog dokazanog djelovanja na poboljšanje fizioloških funkcija prostate i mokraćnog mjehura, njihov ekstrakt primjenjuje se kod poremećaja u funkciji prostate i mokraćnih putova. Redovitim uzimanjem ublažava tegobe učestalog mokrenja, jača mišićni tonus te tako normalizira pražnjenje mokraćnog mjehura.
Zahvaljujući polinezasićenim masnim kiselinama, ekstrakt bundevinih koštica snižava razinu kolesterola u krvi i sprječava razvoj ateroskleroze te na taj način dodatno sudjeluje u zaštiti od srčanog infarkta i moždanog udara. Vitamin E i selen, koji se također nalaze u bundevinim košticama, poznati su antioksidansi koji štite od ubrzana starenja organizma.
Matična mliječ – Ovaj pčelinji proizvod, koji se oduvijek smatrao eliksirom mladosti, također spada u osobito vrijedne tvari. Bogat je brojnim sastojcima (ugljikohidrati, masti, masne kiseline, bjelančevine, aminokiseline, vitamini, minerali, elementi u tragovima te tvari slične hormonima – npr. auksin i biopterin). Matična mliječ povećava potrošnju kisika u tkivima i stimulira stanični metabolizam. Dokazano je i njezino antibakterijsko, antibiotsko i baktericidno djelovanje. Rezultati kliničkih ispitivanja pokazali su i povećanje potencije, a do znatnog poboljšanja spermiograma došlo je u čak 55,3 posto slučajeva. Autori smatraju da do tako povoljnih rezultata dolazi zbog toga što su za produkciju spermija i njihov transport potrebne slične tvari kao i za nastanak peludi.
Cvjetni prah ili pelud – Zbog svog složenog sastava važan je za izgradnju, rast, funkciju i regeneraciju cjelokupnog organizma. Bogat je vitaminima (provitamin A, vitamini B skupine, vitamini C, D i E), rutinom, mineralnim tvarima, elementima u tragovima, enzimima (koji aktiviraju stanično disanje) i bjelančevinama. Sadrži još masne kiseline i aminokiseline te antibakterijske tvari. Također, pelud sadržava androgene i estrogene tvari kao što su flavonoidi i fitosterini, koji igraju važnu ulogu u seksualnim funkcijama.
Biljne i hormonima slične tvari u peludu pozitivno djeluju na hormonalni status muškaraca. Kliničko ispitivanje dokazalo je da se nakon terapije peludom kakvoća muškog spermija znatno poboljšala, često se vraćaju snažna potencija i osjećaj uživanja u ljubavi.
Pčelinji kruh – Ova smjesa peludi različita izvoda često se spominje u skupini pčelinjih proizvoda. Pčelinji kruh bogat je monosaharidima, vitaminom K i enzimima, tvarima koje igraju važnu ulogu u uravnoteženom staničnom metabolizmu.
Ginseng – To je biljka koja je izvanredan adaptogen, tj. poboljšava prilagodbu organizma na razne unutarnje poremećaje i vanjske, štetne utjecaje. Korijen ginsenga (Ginseng Radix) primjenjuje se kao sredstvo za profilaksu mnogih bolesti i negativnih utjecaja okoliša i suvremenog načina života. Klinička ispitivanja pokazuju da ginseng jača imunosni sustav, djeluje stimulirajuće na kardiovaskularni sustav, potpomaže regulaciju krvnog tlaka, povisuje energetski status stimulacijom staničnog metabolizma, aktivira mentalne funkcije povećanjem sposobnosti koncentracije i pamćenja te da pozitivno djeluje kod metaboličkih poremećaja kao što su povišen šećer u krvi i kolesterol.
Poticajno djelovanje na funkcioniranje cjelokupnog organizma osobito je dragocjeno kod bolesnika oboljelih od raka koji su na kemoterapiji te u bolesnika koji se oporavljaju nakon operativnog zahvata. Ginseng skraćuje vrijeme potrebno za fizički i psihički odmor nakon napornog rada ili aktivnosti. Stimulacijom i jačanjem cijelog organizma dolazi i do poboljšanja seksualnih funkcija, što potvrđuju dokazi o boljoj pokretljivosti i produljenom životu spermija.
Redovitom primjenom djelotvornih tvari biljnog i životinjskog podrijetla svaki moderan, aktivan muškarac može pridonijeti vitalnosti organizma, poboljšati radne i seksualne sposobnosti te podići cjelokupnu kvalitetu vlastitog života.
U djetetovom DNK 50 posto je majčinih i 50 posto očevih gena, no muški su geni “agresivniji” pa su uobičajeno istaknutiji.
Neki dječaci izgledaju kao mali klonovi svojih očeva, neke djevojčice kao preslikane majke, u nekim se obiteljima generacijama prenose prepoznatljive karakteristike u izgledu pa je članove moguće detektirati već po obliku nosa ili jagodica, ili, u slučaju Habsburgovaca, po isturenoj donjoj čeljusti pa su to stanje (mandibularni prognatizam) nekoć i nazivali po njima. Često se događa i da potomak u djetinjstvu i u mlađoj dobi više podsjeća na roditelja suprotnog spola, a sa sazrijevanjem i starenjem počne sličiti roditelju istog spola.
Oblik vrha nosa, područje oko usta, veličina jagodica, kutevi očiju i oblik obraza ključna su područja koja se ističu u prepoznavanju lica pa nam se ljudi kojima su ti dijelovi lica slični čine neodoljivo nalik jedan na drugoga. Koliko od tih i drugih odlika nasljeđujemo od majke, a koliko od oca
Djevojčica ili dječak
U djetetovom DNK 50 posto je majčinih i 50 posto očevih gena, no muški su geni “agresivniji” pa su uobičajeno istaknutiji. Uz to, tijelo trudnice prepoznaje fetus kao djelomično strano tijelo pa zbog djetetove sigurnosti mora “popustiti” pred agresivnim očevim genima, nekada i na štetu vlastitih.
O ocu ovisi djetetov spol. Od majke će dijete uvijek dobiti kromosom X, a od oca ili X (što znači da će biti djevojčica) ili Y (tada će biti dječak). Nešto se može zaključiti i prema očevoj braći i sestrama – ako je imao više braće, imat će više sinova; ako je imao više sestara, imat će više kćeri. Samo neki muškarci imaju podjednak broj X i Y kromosoma u spermi, pa onda i izjednačenu vjerojatnost za muško i žensko dijete.
Kromosom Y nosi manje gena nego kromosom X, a neki od njih odgovorni su za razvoj muških odlika, zato je vjerojatnije da će dječaci biti sličniji majkama nego očevima. Djevojčice primaju X kromosom od oba roditelja pa nije moguće predvidjeti na koga će više nalikovati.
Formula za visinu
Očevi više nego majke utječu i na buduću djetetovu visinu. Visoki muškarci obično imaju višu djecu. Smatra se da čovjekova visina 60 do 80 posto ovisi o naslijeđu, a ostalo je rezultat prehrane, životnog stila i zdravlja. Ali neće sva djeca istoga para biti jednake visine, uobičajeno su mlađa djeca niža od starije.
Postoji više formula kojima se navodno može otprilike odrediti koliku će visinu dijete dosegnuti. Naravno, treba ih uzeti s rezervom.
● Da biste izračunali sinovu visinu, zbrojite visinu oca i majke pa još dodajte 13 centimetara. Podijelite sa 2 i dobit ćete rezultat.
● Za kćer je formula malo drugačija: zbrojite majčinu i očevu visinu, od nje oduzmite 5 pa podijelite sa 2.
Da biste provjerili točnost ovih formula, uvrstite u njih visinu svojih roditelja pa ćete lako vidjeti koliko rezultati odudaraju od istine, tj. od vaše visine.
Možete se poslužiti i jednostavnijom, ali podjednako nepreciznom metodom. Uzmite kćerinu visinu u dobi od 18 mjeseci, a sinovu u dobi od 24 mjeseca. Pomnožite sa 2 i dobit ćete njihovu visinu u odrasloj dobi (± 10 cm).
Pametni na mamu
I za učestalost posjeta zubarima odgovorniji su očevi nego majke. Premda dijete veličinu i oblik zuba može naslijediti i od majke i od oca, u ovom su slučaju dominantniji očevi geni. Pa ako tata ima kvarne zube, za očekivati je da će ih imati i dijete. Ali zato su za inteligenciju zaslužnije majke, pogotovo za inteligenciju sinova.
Geni odgovorni za inteligenciju smješteni su na kromosomu X i to je razlog zbog kojeg je sinovi nasljeđuju od majke. Kćeri primaju gene za inteligenciju od oba roditelja. Kako god bilo, nasljedno je najviše 40 posto majčine inteligencije, ostalo je rezultat životnih okolnosti. Dakle, ništa se neće ostvariti bez napornog rada.
Naginjanje debljini, odnosno vitkosti, osobine su koje se nasljeđuju podjednako od oba roditelja. No, sklonost debljini nasljeđuje se puno češće nego sklonost vitkosti. Rupice na obrazima, koje se smatraju vrlo šarmantnima, recesivno su (potisnuto) svojstvo. Ipak, ako barem jedan od roditelja ima tu karakteristiku, vjerojatno će je imati i dijete.
Ravna ili kovrčava kosa
Tekstura kose određena je većim brojem gena i alela (aleli su dva alternativna gena koji određuju istu osobinu, a u stanicama uvijek dolaze u paru) koji nisu jednaki u cijeloj svjetskoj populaciji. Primjerice, geni za ravnu kosu među Azijcima nisu isti oni geni koji su odgovorni za ravnu kosu kod Europljana. Slično tome, aleli za kovrčavu kosu nisu jednaki u Africi i u Europi.
Roditelji daju jedan alel po genu u trenutku djetetova začeća, zatim se oni uparuju i određuju, u ovom slučaju, teksturu kose. Hoće li biti kovrčava ili ravna, neće odrediti jedan specifični gen, nego interakcija među alelima, po tome je tip kose zanimljiv primjer nepotpune dominacije (jedan alel nije potpuno dominantan nad drugim). Uz to, ova osobina pokazuje vrlo širok raspon mogućnosti, što znači da djetetova kosa može biti potpuno ravna ili potpuno kovrčava ili bilo gdje između te dvije krajnosti. To znači da će dijete koje je dobilo jedan alel od svake verzije gena imati neki stupanj valovite kose.
Kombinacije:
● ako oba roditelja imaju kovrčavu kosu, imat će je i dijete
● ako oba roditelja imaju ravnu kosu, imat će je i dijete
● ako jedan roditelj ima kovrčavu, a drugi ravnu kosu, dijete će imati valovitu kosu
● ako oba roditelja imaju kovrčavu kosu, a netko u njihovim obiteljima ravnu, dijete može imati ravnu kosu
● osoba valovite kose može prenijeti alel za kovrčavost ili za ravnu kosu
Tko je “kriv” za ćelavost
Nisu svi oblici ćelavljenja nasljedni, no androgena alopecija, koja se javlja i kod muškaraca i kod žena, prenosi se s roditelja na djecu. Kod žena rijetko vodi do potpunog gubitka kose, tipično dolazi do ujednačenog prorjeđivanja, najviše na tjemenu i sa strane vlasišta. Kod muškaraca dolazi do povlačenja linije rasta kose te postupno do djelomičnog ili potpunog gubitka kose. Mnogo je mitova stvoreno oko genetskog uzroka muškog obrasca ćelavljenja, a jedan od najžilavijih je onaj koji tvrdi da se nasljeđuje preko majke. U tome je samo dio istine.
Muškarac će svoj kromosom X – koji nosi ili ne nosi varijaciju gena odgovornu za ćelavljenje – dobiti od majke. Postoji 50 posto vjerojatnosti da je ona taj gen dobila od svog oca pa ako je to točno, a njezin otac je bio ćelav, vjerojatno je da će ćelav biti i njegov unuk. Jednako vrijedi i za gen koji je majka dobila od svoje majke, ali tada je to teže procijeniti, jer ženski obrazac gubljenja kose nije tako očit.
Jednostavnije, ako otac na glavi ima šumu, a ujak već u mlađoj dobi ima “redovničku frizuru”, vjerojatnije je da će sin potegnuti na ujakovu stranu. Ipak, gen za muški obrazac ćelavljenja kod androgene alopecije može doći s obje strane. Može i preskočiti generaciju te zahvatiti braću (i sestre) potpuno nasumično.
Simptomi andropauze obično se razvijaju sporo i u početku ih je teško povezati: umor, depresija, razdražljivost i smanjeni libido mogu biti prvi znakovi takozvane muške menopauze. Ovaj test pomoći će vam da otkrijete je li andropauza kod vas tek počela ili ste možda odavno u njoj.
Kako ispuniti test?
Uzmite list papira i vertikalno napišite brojeve od 1 do 16 koji označavaju pitanja, a horizontalno upišite odgovore: Nikada | Rijetko | Ponekad | Često | Vrlo često (ali ne i na zadnje pitanje).
A sada za svaku tvrdnju u nastavku stavite križić uz odgovor s kojim se slažete.
1. Ne budim se s jutarnjom erekcijom. 2. Umoran sam, nemam snage. 3. Napet sam i nervozan. 4. Depresivan sam i malodušan. 5. Razdražljiv sam i ljut ili neraspoložen. 6. Slabo se koncentriram i pamćenje mi je oslabjelo. 7. Imam problema s partnericom. 8. Imam smanjeni libido i spolnu energiju. 9. Imam problema s potencijom i erekcijom. 10. Koža, posebno na licu i rukama, mi je suha. 11. Osjećam bolove u leđima i zglobovima. 12. Teško dišem (danju i noću). 13. Puno pijem. 14. Stalno osjećam da sam pod stresom. 15. Nisam u dobroj fizičkoj formi. 16. Koliko se staro osjećate? 30/40/50/60/70
Što sada?
Zbrojite koliko križića imate u kojoj koloni (primjerice: Nikada [2], Rijetko [7] i tako redom)
Pomnožite te brojeve s brojevima: 0 (za Nikada) | 1 (za Rijetko) | 2 (za Ponekad) | 3 (za Često) | 4 (za Vrlo često)
Kada pomnožite odgovore s traženim brojevima – zbrojite sve kolone!
Ukupnom zbroju dodajte još 4 boda za svaku bolest ako ste od nje bolovali:
Upala ili operacija prostate
Mumps
Bolesti testisa
Kronične infekcije mokraćnog sustava
Rezultati
0-10 bodova
Možete biti zadovoljni. Vrlo su male šanse da ste u andropauzi.
11-20 bodova
Moguće je da je kod vas andropauza počela.
21-30 bodova
Vrlo je vjerojatno da ste u andropauzi.
31-40 bodova
Vi ste usred andropauze. U slučaju većih problema obratite se za pomoć svom liječniku.
Više od 41 boda
Vi ste već odavno zašli duboko u andropauzu.
Napomena: Sigurnu dijagnozu može postaviti samo endokrinolog nakon analize hormonalnog statusa.
Nekoliko je specifičnosti vezanih uz prehranu muškaraca. Kako, s jedne strane, u usporedbi sa ženama jedu manje povrća, voća i integralnih žitarica, a više mesa te, s druge strane, češće obolijevaju od nekih bolesti, postoji prostor za poboljšanje njihove prehrane u cilju očuvanja zdravlja i vitalnosti.
Dovoljna zastupljenost žitarica, voća i povrća u prehrani regulira krvni tlak, smanjuje koncentraciju masnoća, ukupnog i LDL kolesterola u krvi, a time i rizike za razvoj bolesti krvožilnog sustava.
Za srce i krvne žile
U razvijenom svijetu bolesti srca i krvnih žila često dovode do pobolijevanja i smrtnosti. Više su pogođeni muškarci. Riziku za njihovu pojavu doprinose ateroskleroza, disbalans masnoća i kolesterola u krvi, visoki krvni tlak, stres i sl. Cijeloga života stoga valja raditi na njegovoj kvaliteti i nema dvojbe kako uključivanje redovite tjelesne aktivnosti, prestanak pušenja i odbacivanje loših prehrambenih navika smanjuju mogućnost za pojavu bolesti krvožilnog sustava. Izražena prisutnost slobodnih radikala u organizmu nije poželjna jer dovodi do oksidacije LDL kolesterola, što dalje uzrokuje upalne procese koji doprinose pojavi ateroskleroze. Svakako se zato preporučuju namirnice bogate antioksidansima. Dovoljna zastupljenost žitarica, voća i povrća u prehrani regulira krvni tlak, smanjuje koncentraciju masnoća, ukupnog i LDL kolesterola u krvi, a time i rizik od pojave bolesti krvožilnog sustava. Može se to zahvaliti prisutnosti škroba, vlakana, vitamina, mineralnih tvari i brojnih antioksidansa u ovim namirnicama. Topljiva vlakna poput pektina iz voća te sluzi iz chia sjemenki smanjuju koncentraciju masnoća u krvi i upalne procese, snižavaju krvni tlak te povećavaju osjetljivost stanica na inzulin. Ne čudi stoga podatak kako je unos vlakana, voća, neprerađenih žitarica i povrća zaštitni čimbenik protiv pojave moždanog udara.
PREPORUČENE NAMIRNICE
Avokado
Avokado potječe iz tropskih dijelova Južne Amerike. Uzgaja se za jelo i medicinske svrhe s obzirom na njegova brojna ljekovita svojstva. Avokado, za razliku od drugih vrsta voća, sadrži popriličnu količinu masti. Među karotenoidima značajno mjesto zauzima lutein, a prisutni su i tokoferoli, koji zajedno djeluju na zdravlje prostate štiteći je od pojave raka. Avokado čuva funkciju jetre, što se objašnjava prisutnošću flavonoida i fenola u njemu. Zanimljiv je podatak kako dodatak avokada salatama i salsi od rajčice povećava iskoristivost karotenoida iz hrane. Vjerojatno se to može zahvaliti značajnoj prisutnosti masti.
Avokado sadrži bioaktivne komponente koje sprečavaju prekomjerno zgrušavanje krvi, a time i pojavu tromboze. Njegovo ulje ima široku primjenu u narodnoj medicini. Između ostalog pomaže u terapiji psorijaze i osteoartritisa, pozitivno djeluje na zdravlje i regeneraciju jetre te snižava nepoželjni LDL kolesterol.
Foto: iStock
Avokado čuva funkciju jetre, a sadrži i bioaktivne komponente.
Orašasti plodovi
Orašasti plodovi idealna su užina, dodatak žitaricama, kruhu, salatama i sl. Bogati su mastima koje sadrže pretežito nezasićene masne kiseline. Značajno mjesto zauzimaju vlakna i bjelančevine. Aminokiselina arginin iz orašastih plodova sprečava razvoj aterosklerotskih promjena na krvnim žilama. Osim toga, iz arginina metaboličkim procesima u organizmu nastaje dušikov monoksid, koji opušta krvne žile čime se snižava krvni tlak. Od mikronutrijenata prisutne su mineralne tvari te vitamini, među kojima se svojom prisutnošću ističu vitamini B skupine. K tome, orašasti su plodovi izvor antioksidansa topljivih u mastima. Štite lipidne komponente stanica, što se pozitivno odražava na zdravlje organizma, posebno krvožilnog sustava.
Ljudima koji pate od šećerne bolesti tipa 2 i hiperlipidemije uključivanje orašastih plodova u uravnotežen jelovnik pomaže održavanje primjerene koncentracije masnoća i kolesterola u krvi.
Ublažavaju se upalne reakcije te se poboljšava zdravlje i funkcija arterija. Za pretpostaviti je kako kombinacija arginina, nezasićenih masnih kiselina i antioksidansa te smanjena prisutnost zasićenih masnih kiselina u orašastim plodovima doprinosi zdravlju krvožilnog sustava.
Brazilski orah
Domovina brazilskog oraha je upravo Brazil i tamo se primjenjuje u prvom redu u liječenju. Cijenjen je po svom antioksidativnom djelovanju. Izvor je vlakana, mineralnih tvari: magnezija, fosfora, kalcija i željeza te vitamina B1, B3, B6 i E. Povrh svega izvrstan je izvor selena i pretpostavlja se da je među namirnicama biljnog podrijetla upravo brazilski orah najbogatiji ovom mineralnom tvari. Samo jedan brazilski orah sadrži 160% preporučenog dnevnog unosa selena. Selen ima pozitivan učinak na imunitet te zdravlje prostate, jetre, štitne žlijezde i pluća. Njegova kombinacija s vitaminom E djeluje protiv pojave raka prostate.
Štoviše, kod muškaraca kod kojih je rak već prisutan sprečava se njegovo metastaziranje.
Uz brazilski orah vezuje se snižavanje koncentracije kolesterola. Kod osoba koje boluju od Alzheimerove bolesti doprinosi dobrom raspoloženju. Prisutnost brazilskog oraha u prehrani povećava aktivnost kompleksnih antioksidativnih sustava organizma. Nedvojbeno tome doprinosi skvalen; snažan antioksidans koji sprečava oksidaciju masti i osigurava zaštitu od nepoželjnog djelovanja peroksida. Među orašastim plodovima ovom je tvari najbogatiji upravo brazilski orah.
Đumbir
Đumbir sadrži brojne flavonoide koji pomažu u zaštiti krvožilnog sustava od pojave bolesti. Naime, ove komponente sprečavaju nakupljanje kolesterola na unutrašnjoj stijenci krvnih žila, a time i pojavu aterosklerotskih promjena. Đumbir je začin izražene antioksidativne aktivnosti slične onoj askorbinske kiseline. Njegovi flavonoidi smanjuju stvaranje LDL kolesterola, sprečavaju njegovu oksidaciju, neutraliziraju slobodne radikale te ublažavaju upalne procese. Đumbir povisuje koncentraciju poželjnog HDL kolesterola, a s druge strane snižava koncentraciju masnoća u krvi, sprečava prekomjerno zgrušavanje krvi te doprinosi regulaciji krvnog tlaka.
Đumbir pomaže pamćenje i zdravlje mozga. Njegovo konzumiranje povećava koncentraciju dopamina, koji intenzivira cirkulaciju, i serotonina, koji pozitivno djeluje na mozak. Uz to gingerol, aktivna tvar đumbira, potiče pamćenje.
Jedna znanstvena studija pokazala je kako vodeni ekstrakt korijena đumbira štiti želučanu sluznicu od kiseline, čime smanjuje rizik za pojavu čira. Isto tako sprečava rast bakterije Helicobacter pylori, koja potencira pojavu raka želuca. Đumbir pomaže održavanju poželjne crijevne flore tako što remeti aktivnost patogenih bakterija ešerihije koli i šigele.
Riba
Ribu je potrebno uključiti u prehranu. Od koristi je i morska i slatkovodna. Ova je namirnica odličan izvor bjelančevina, pa se svrstava u istu skupinu s mesom, sirom i jajima. Bjelančevine iz ribe sadrže manje vezivnog tkiva pa je riba lakše probavljiva od mesa. Od vitamina, riba sadrži vitamine B skupine, koji pomažu stvaranje energije u organizmu, izgradnju bjelančevina, zdravlje živaca i dr. Tu su i mineralne tvari poput magnezija, kalija i željeza. Prisutnost visokoprerađenih namirnica u prehrani posljednjih 150 godina povećala je unos omega-6, a smanjila unos omega-3 masnih kiselina u organizam. Omega-6 masne kiseline (npr. linolna iz suncokretovog ulja) prekursori su nepoželjnih upalnih reakcija u organizmu.
Nasuprot tome, konzumiranje ribe ima pozitivan učinak na zdravlje i sprečava pojavu bolesti krvožilnog sustava i raka.
Eikosapentaenska i dokosaheksaenska masna kiselina (EPA i DHA) iz ribe imaju višestruko pozitivan učinak na zdravlje muškaraca. Očituje se to kroz smanjenje aritmija, snižavanje koncentracija masnoća i LDL kolesterola u krvi te smanjenje rizika od smrtnosti uslijed srčanog udara.
Ove masne kiseline štite prostatu od pojave raka te pridonose njegovu liječenju. Podupiru zdravlje očiju i mozga te smanjuju rizik za nastajanje Alzheimerove bolesti. Omega-3 masne kiseline ublažavaju upalne procese pa su pomoć kod Crohnove bolesti i reumatoidnog artritisa. Muškarcima koji konzumiraju nedovoljno mlijeka i mliječnih proizvoda preporučuje se jesti malu ribu s kostima kako bi se povećao unos kalcija u organizam, a time poduprlo zdravlje kostiju. Malo tko od njih moći će odoljeti giricama, inćunima ili papalinama.
Foto: iStock
Preporuka je konzumirati ribu dva puta tjedno, od toga barem jedanput plavu.
Soja
Soja je namirnica bogata bjelančevinama i vegetarijancima je jedan od njihovih glavnih izvora. Međutim, soja je mnogo više od toga. Cijenjena je i zbog svojih aktivnih tvari, među kojima se ističu izoflavoni dokazanog pozitivnog djelovanja na srce i krvne žile. Stoga je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila zdravstvenu tvrdnju kako
“Prehrana siromašna zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom, a koja dnevno uključuje 25 g bjelančevina soje, može smanjiti rizik za pojavu bolesti srca i krvnih žila.” (Za usporedbu, 100 g punomasnog sojinog brašna sadrži 35, dok 100 g nemasne mljevene soje sadrži 45 g bjelančevina.) Osim toga izoflavoni pozitivno djeluju na očuvanje gustoće kostiju pa je soja kao nemasna namirnica višestruko korisna starijim muškarcima. Prevođenje izoflavona u njihov aktivni oblik pomažu bakterije mliječno-kiselog vrenja koje nastanjuju crijeva. Uz to ih unosimo u organizam jogurtom i kiselim mlijekom, ali i kiselim kupusom i repom. Potonje se namirnice jednostavno kombiniraju sa sojom i njezinim proizvodima, čime njihov pozitivan utjecaj na zdravlje dolazi do punog izražaja. Potrebno je spomenuti kako prisutnost soje i probiotičkih bakterija u prehrani čuva zdravlje jetre, organa koji ima važnu ulogu u detoksikaciji organizma.
Šećerna bolest
PREPORUČENE NAMIRNICE
Šećerna je bolest praćena povećanim oksidativnim stresom u organizmu koji dovodi do neenzimatske glikacije bjelančevina. Oksidativni stres, k tome, slabi antioksidativni obrambeni sustav organizma. U terapiji šećerne bolesti koriste se lijekovi različitog mehanizma djelovanja. Međutim, s vremenom može doći do smanjenja njihove učinkovitosti pa stoga komponente hrane koje doprinose smanjenju kako koncentracije šećera u krvi tako i rizika od pojave različitih komplikacija vezanih uz šećernu bolest, sve više dobivaju na važnosti.
Cjelovite žitarice
Sastav cjelovitih žitarica je kompleksan. One uz ugljikohidrate sadrže antioksidanse, provitamine i vitamine, mineralne tvari, polifenole, alkilresorcinole, masti i dr. Epidemiološke studije kazuju kako žitarice pružaju zaštitu protiv debljine, šećerne bolesti, bolesti krvožilnog sustava i nekih vrsta raka. Struktura cjelovitih žitarica ima specifični učinak na organizam pa njihovo konzumiranje povećava sitost i pridonosi održavanju primjerene koncentracije šećera u krvi. Magnezij pomaže glikemijskoj ravnoteži potičući lučenje inzulina. Metionin, betain, kolin, inozitol i folat uključeni su u metabolizam masti te zaštitno djeluju na krvožilni ustav i jetru. Vitamini B skupine pozitivno djeluju na živce i mentalno zdravlje, dok oligosaharidi kao prebiotici potiču razmnožavanje poželjnih bakterija mliječno-kiselog vrenja u debelom crijevu.
Proso
Proso je žitarica koja se kod nas nažalost malo jede. Obično se dodaje žitnim pločicama, kruhu, žitaricama za doručak i sl. Zato što ne sadrži gluten, od izuzetne je koristi kao izvor energije muškarcima koji imaju celijakiju. Proso pruža zaštitu od nastajanja raka, Parkinsonove bolesti, šećerne bolesti, te bolesti srca i krvnih žila. Pomaže u reguliranju visokog krvnog tlaka. Usporava pražnjenje želuca što doprinosi održavanju primjerenih koncentracija kolesterola i masnoća u krvi. I naravno, proso sa svojim prehrambenim vlaknima pridonosi redovitoj stolici. U vegetarijanskim jelovnicima proso se idealno kombinira s mahunarkama doprinoseći adekvatnom unosu svih potrebnih esencijalnih aminokiselina u organizam. Zbog svog jedinstvenog nutritivnog sastava i pozitivnog djelovanja na organizam s pravom se može smatrati funkcionalnom hranom.
Višnje
Višnje su plodovi izrazito bogati antioksidansima, zahvaljujući kojima ublažavaju oštećenja stanica i slabljenje funkcije organa. Od posebne je to važnosti muškarcima starije životne dobi. Antocijamin, aktivna tvar u višnjama, pokazuje jače protuupalno djelovanje od aspirina. Ovo voće pozitivno djeluje na zdravlje gušterače, što se odražava na sekreciju inzulina, održavanje primjerene koncentracije šećera u krvi i općenito smanjenje rizika za pojavu šećerne bolesti. Kod ljudi kod kojih je šećerna bolest već prisutna konzumiranje višanja štiti periferne živce od oštećenja. Na taj se način smanjuje bol u prstima ruku i nogu, što je česta posljedica šećerne bolesti. Višnje pridonose normalizaciji povišenog krvnog tlaka i koncentracije masnoća u krvi, preveniraju prekomjernu tjelesnu masu, kao i nakupljanje masnog tkiva oko struka. Konzumiranjem višanja smanjuje se rizik za neke oblike raka. Preporuka je jesti svježe plodove u sezoni njihova dozrijevanja.
Mnogo je načina kako više cjelovitih žitarica uključiti u prehranu
• Kao prilog mesnom, ribljem ili povrtnom jelu skuhajte kvinoju, ječam ili mješavinu prosa i bijele riže.
• Umjesto s pire krumpirom, sarmu kombinirajte s kuhanom pšenicom. Sigurno će vas oduševiti.
• Zamijenite rižu ječmom pa umjesto rižota napravite orzoto.
• Za doručak pojedite zobene pahuljice kuhane na mlijeku. Dodajte im grožđice, svježe mljevene lanene sjemenke i blago popržene lješnjake.
• Kada radite palačinke, 20% običnog pšeničnog brašna zamijenite raženim.
• Za doručak pojedite palentu s jogurtom ili mlijekom.
Foto: iStock
Muškarci rijetko konzumiraju dovoljno voća i povrća. Probajte si smutiti smoothie od zelenog lisnatog povrća, šumskog voća i banane uz dodatak vode ili mlijeka te malo meda i cimeta.
Prekomjerna težina
Svjedoci smo kako je prekomjerna tjelesna masa u uzlaznom trendu posljednjih desetljeća i kod nas i na Zapadu. Nedovoljna tjelesna aktivnost tijekom dana istodobno je i njezin uzrok i posljedica. Jedan od načina snižavanja tjelesne mase je, naravno, intenziviranje dnevne tjelesne aktivnosti. Tjelovježbom se smanjuje masa i masno tkivo, a povećava udio nemasne mase. Poboljšava se funkcija srca te se smanjuje koncentracija masnoća, glukoze i inzulina u krvi. Mnoge su studije pokazale izravnu vezu između debljine i sjedenja pred televizijom i kompjutorom. Gledanje TV-a i rad na kompjutoru često se vežu uz konzumiranje različitih visokokaloričnih grickalica niske mikronutritivne vrijednosti.
Nemasno meso
Smanjena tjelesna aktivnost muškaraca danas znači manju potrošnju energije, čemu se mora prilagoditi i prehrana. Kada je riječ o mesu, svakako valja slijediti preporuku da se odabire nemasno crveno meso, a s mesa peradi uklanja koža. Meso je izvrstan izvor bjelančevina. Potreba za bjelančevinama izraženija je kod rekonvalescenata te sportaša, posebno onih uključenih u sportove snage. Valja isto tako znati kako i muškarci na redukcijskoj dijeti trebaju više bjelančevina. Razlog leži u činjenici da tijekom mršavljenja neizostavno dolazi do gubitka mišićne mase pa nešto veći unos bjelančevina sprečava značajniju degradaciju mišića.
Od mineralnih tvari valja izdvojiti željezo i cink. Dok je cink važan u zarastanju rana i očuvanju zdravlja prostate, željezo pomaže prijenos kisika do svih stanica organizma.
Doprema potrebnih količina kisika do mozga omogućuje funkciju ovog vitalnog organa, dok prisutnost kisika u stanica aktivnog mišića doprinosi kontinuiranom stvaranju energije tijekom dugotrajnog mišićnog rada. Također, željezo i cink kofaktori su enzima uključenih u izgradnju kolagena, koji se kao vezivo nalazi u mišićima, koži, krvnim žilama, zglobovima, kostima i dr. Meso je izvor kreatina, tvari koja je izvor energije kod kratkotrajne tjelesne aktivnosti visokog intenziteta. U njemu je i vitamin B12, koji pomaže zdravlje živaca i stvaranje novih stanica, a nema ga u namirnicama biljnog podrijetla.
Protiv raka debelog crijeva
Svakodnevna prehrana treba sadržavati dovoljne količine voća, povrća i žitarica koji su, uz mahunarke, glavni izvori vlakana. Vlaknasta hrana ima višestruko pozitivno djelovanje na zdravlje debelog crijeva. Vlakna u obroku povećavaju volumen stolice, omekšavaju je i skraćujući time vrijeme uklanjanja otpadnih tvari iz organizma. Na taj se način smanjuje štetno djelovanje žučnih kiselina, metabolita pesticida, kemijskih tvari i sl. koji inače povećavaju rizik od raka debelog crijeva. Konzumiranjem cjelovitih žitarica, povrća i voća, posebno onog neoguljenoga, u debelo crijevo dospijeva znatna količina neprobavljenih sastojaka hrane. Razgrađuju ih bakterije debelog crijeva, pri čemu nastaju masne kiseline kratkih lanaca. Njihova prisutnost povećava kiselost sadržaja debelog crijeva, što smanjuje mogućnost nastajanja raka. Osim spomenutih, povrće i voće imaju i druge poželjne karakteristike.
5 na dan!
Ne kaže se bez osnove kako bi u danu trebalo pet puta pojesti povrće i voće. Mnoge aktivne komponente voća i povrća zajedničkim djelovanjem podupiru zdravlje muškaraca. Konzumiranje namirnica ovih skupina vezuje se uz smanjenje rizika za nastajanje kroničnih bolesti uključujući i bolesti srca. Zahvaljuje se to prisutnosti folata, kalija, glukozinolata, dialil sulfida, flavonoida i dr. Aktivne tvari u povrću i voću poput proantocijanidina, tanina, katehina, karotenoida, sinapina, leukoantocijanidina, kvercetina i sl. sprečavaju oksidaciju masti. Jedna je znanstvena studija pokazala kako je rizik za pojavu bolesti srca i krvnih žila za 28 % niži kod ljudi koji dnevno u organizam unesu barem 5 jedinica serviranja voća i povrća dnevno u odnosu na one kod kojih je ta količina tek 1,5 jedinica.
Može se sa sigurnošću reći kako muškarci rijetko konzumiraju dovoljno voća i povrća. Povrće je potrebno jesti svakodnevno; za ručak i večeru. Voće je idealna jutarnja i popodnevna užina, a nije zgorega pojesti ga i prije doručka.
Foto: iStock
Vlaknasta hrana ima višestruko pozitivno djelovanje na zdravlje debelog crijeva. Vlakna u obroku povećavaju volumen stolice, omekšavaju je i time skraćuju vrijeme uklanjanja otpadnih tvari iz organizma.
Banana
Banana je nakon riže, kukuruza i pšenice najčešće kultivirana biljka. Bogata je ugljikohidratima, a njezina vlakna pomažu rad crijeva. Od mineralnih tvari najzastupljeniji je kalij, a uz njega je prisutan i magnezij. Ova jedinstvena kombinacija lako iskoristivih ugljikohidrata, kalija i magnezija čini bananu idealnom namirnicom za tjelesno aktivne muškarce. Naime, kada se konzumira u pauzi tijekom tjelesne aktivnosti, banana daje energiju i pomaže kontrakciju mišića. Banana sadrži dopamin, koji ima važnu ulogu u prenošenju živčanih impulsa. Također se pokazalo da zaštitno djeluje na sluznicu crijeva. Ovo je voće bogato vitaminom B6, za koji se pokazalo da pridonosi zaštiti jednjaka od pojave raka. Tu su još karoteni te vitamini B1, B2 i B3. Uz to što je popularna namirnica, banana ima široku primjenu u narodnoj medicini. Uzima se kod probavnih tegoba, gihta i artritisa. Zelena banana učinkovita je u liječenju proljeva.
Šumsko voće
Šumsko voće sadrži niz biološki aktivnih tvari među kojima značajno mjesto zauzimaju fenoli antioksidativnog djelovanja koji inače daju boju i okus. Među njima su flavonoidi, stilbeni, tanini i fenolne kiseline, koji svi štite od degenerativnih bolesti.
Svjetska zdravstvena organizacija ističe važnost antioksidansa šumskog voća i njihovu ulogu u sprečavanju bolesti krvožilnog sustava, šećerne bolesti, raka i debljine.
Općenito se za šumsko voće veže inaktiviranje slobodnih radikala, sprečavanje oksidacije masti u stanicama, aktivacija endogenih antioksidativnih enzima, inhibicija oksidativnih enzima i dr. Kad god je moguće, jedite divlje šumsko voće jer je ono bogatije nolnim komponentama i ima veći antioksidativni kapacitet u odnosu na voće iz uzgoja i ono genetski modificirano. Može se to zahvaliti nepovoljnijim uvjetima rasta biljaka i dozrijevanja plodova kada se, u cilju zaštite biljke, u većoj mjeri stvaraju fenolne komponente. Među njima su stilbeni (npr. resveratrol) koji pokazuju protuupalno, antialergijsko i antikancerogeno djelovanje. Šumsko voće sprečava prerano starenje, što se također dijelom objašnjava prisutnošću resveratrola koji potiče osjetljivost stanica na inzulin, čime se snizuje koncentracija šećera u krvi, intenzivira proizvodnja energije u mitohondrijima i jača motorna funkcija. U šumskom voću mnogo je kvercetina i kamferola. Kvercetin štiti pluća od pojave raka.
Povrće
Povrće doprinosi zdravlju na više načina. Niske je energetske, a visoke mikronutritivne vrijednosti pa koristi muškarcima svih dobnih skupina, kako onim zdravima tako i onima kojima je prehrana, zbog zdravstvenih tegoba, u nekom segmentu izmijenjena. Povrće se, svježe, pirjano, pečeno, kuhano i sl. može kombinirati s mnogim jelima od mesa, ribe, sira, jaja, žitarica i mahunarki. Kad god je moguće, trebalo bi jesti svježe sezonsko povrće. Izbor treba biti što je moguće raznovrsniji. Iako je sada on manji, uz malo volje i truda jelovnik će opet biti dinamičan.
Lisnato zeleno povrće
Zimi dominira lisnato zeleno povrće: kupus, kelj, brokula, cvjetača, salata, prokulice, raštika, blitva i sl. Ono je izvor brojnih mineralnih tvari poput željeza, magnezija, kalija, fosfora i kalcija. Bogata prisutnost mineralnih tvari osigurava poželjnu alkalnu reakciju lisnatog zelenog povrća u organizmu i pridonosi zdravlju muškaraca. Izvor je vitamina B2, koji je nužan za dobivanja energije iz konzumirane hrane, te beta-karotena iz kojega u organizmu nastaje vitamin A. Zeleno povrće bogato je folatom. To je vitamin koji snizuje koncentraciju homocisteina u krvi. Povećana koncentracija homocisteina stvara povećani rizik za pojavu moždanog udara jer potiče prekomjerno zgrušavanje krvi i ima negativan utjecaj na stijenke krvnih žila. Studije su pokazale da klorofil, zeleni pigment iz povrća, štiti debelo crijevo od raka.
Zaštitno djelovanje lisnatog zelenog povrća na srce i krvne žile posebno je izraženo kod pušača.
Jedan od razloga je veća potreba pušača za antioksidansima kojima ovo povrće obiluje. Ponekad se izbjegava povrće iz porodica kupusnjača (kelj, raštika, kupus i sl.) zbog bojazni od negativnog utjecaja goitrogenih spojeva na funkciju štitne žlijezde. Istina je da goitrogeni spojevi mogu imati loš utjecaj na njezin rad, no oni se kuhanjem inaktiviraju pa je ovo povrće svakako potrebno uključiti u prehranu.
Žuto, narančasto i crveno povrće
Karotenoidi prisutni u žutom, narančastom i crvenom povrću imaju mnoge pozitivne učinke na zdravlje. Neutraliziraju slobodne radikale te epidemiološke studije pokazuju vezu između unosa karotenoida hranom i smanjenja rizika od nastanka nekih vrsta raka i kroničnih bolesti.
Mlijeko i jogurt
Mlijeko je namirnica visoke biološke vrijednosti. Sadrži kvalitetne bjelančevine, dobro iskoristiv kalcij, a vegetarijancima je jedan od glavnih izvora vitamin B2 (koji je važan za zdravlje kose, jetre, očiju i dr.) i B12. Koristi od mlijeka imaju mladi sportaši jer mlijeko pomaže oporavak mišićnog tkiva nakon tjelesne aktivnosti. Mlijeko neutralizira štetne tvari koje iz okoline dospiju u organizam pa se stoga preporučuje i muškarcima koji na svome radnom mjestu dolaze u kontakt s potencijalno opasnim kemikalijama.
Kozje mlijeko: Danas, zahvaljujući većem zanimanju za sponu između prehrane i zdravlja, raste potražnja za kozjim mlijekom. Mnogo je pozitivnih karakteristika ovog prirodnog proizvoda zbog kojih bi ga trebalo češće uključiti u prehranu. Kozje mlijeko sadrži taurin, slobodnu aminokiselinu pozitivnog djelovanja na zdravlje očiju, srce i mozak, a k tome pridonosi detoksikaciji organizma. Kozje mlijeko lakše se probavlja od kravljeg. Njegove su kapljice masti manje i počinju se probavljati već u želucu. Brzo dolaze u jetru, gdje se iskorištavaju za dobivanje energije, što je od značaja svima onima koji zbog nekog razloga pate od lošije probave masti. Štoviše, kozje mlijeko pridonosi snižavanju koncentracije kolesterola i masnoća u krvi. Sadrži oligosaharide, topljiva vlakna protuupalnog djelovanja koja pozitivno utječu na rast i razvoj poželjnih probiotičkih bakterija u našim crijevima.
Jogurt: Neki muškarci ne mogu probaviti laktozu, mliječni šećer, te im konzumiranje mlijeka stvara probavne tegobe. Njima se preporučuje konzumiranje jogurta i drugih nezaslađenih fermentiranih mliječnih napitaka. Naime, tijekom dobivanja jogurta iz mlijeka aktivnošću bakterija mliječno-kiselog vrenja dolazi do iskorištavanja laktoze, čime se snižava njezina koncentracija. Jogurt, kiselo mlijeko i acidofilno mlijeka postaju tako kvalitetan izvor mikro i makronutrijenata muškarcima svih dobnih skupina. Jogurt je zahvalna dopuna obroku na poslu.
Jaja
U prvom su redu izvor kvalitetnih, lako iskoristivih bjelančevinama sa svim esencijalnim aminokiselinama potrebnim u izgradnji stanica. Zato stoje uz bok s mesom, ribom i sirom. Sadrže k tome vitamin A, koji pomaže zdravlje kože i očiju, vitamin E, antioksidans topiv u masti, a tu je i folat, vitamin B skupine koji sudjeluje u stvaranju novih stanica i pomaže zdravlje srca. Jaja sadrže selen, mineralnu tvar koja ima antioksidativna svojstva. U njima je vitamin B12. Nema ga u namirnicama biljnog podrijetla, a njegova se važnost očituje u očuvanju zdravlja živaca.
Foto: iStock
Redovito konzumiranje rajčice i voća, dovoljna količina vitamina D te redovna tjelesna aktivnost mogu smanjiti rizik od nastanka raka prostate.
Protiv raka prostate
Od raka prostate češće obolijevaju stariji muškarci koji imaju genetsku predispoziciju za njegovu pojavu. Prehrana i životne navike također utječu na razvoj ove zloćudne bolesti. Visok unos zasićenih masnih kiselina (iz mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda) i pušenje potiču, dok redovito konzumiranje rajčice i voća, dovoljna prisutnost vitamina D u organizmu te bavljenje intenzivnom tjelesnom aktivnošću sprečavaju nastanak raka.
Rajčica
Rajčica je omiljeni ljetni plod, a različiti proizvodi (npr. salsa) omogućuju da u njezinim blagodatima uživamo i zimi. Ona obiluje mikronutrijentima – folatom, kalijem, vitaminima C i E te karotenoidima. Među posljednjima se izdvaja likopen i upravo je rajčica njegov glavni izvor u prehrani muškaraca. Ne može se sintetizirati u organizmu, zbog čega redovita prisutnost rajčice u prehrani dobiva na značaju.
Likopen pozitivno djeluje na organizam na više načina. Važan je za zdravlje prostate i što je njegova prisutnost u prehrani veća, rizik za pojavu ove maligne bolesti je manji. Također štiti jetru od raka. Likopen normalizira visoki krvi tlak te povišene koncentracije ukupnog i LDL kolesterola u krvi.
Smanjuje njihovu oksidaciju, koja inače pridonosi pojavi ateroskleroze. Sve to pozitivno djeluje na zdravlje srca i krvnih žila, što potvrđuju i rezultati znanstvenih studija. Likopen svojom antioksidativnom aktivnošću podupire zdravlje kostiju pozitivno utječući na njihovu gustoću. Sprečava degenerativne promjene mozga, pa tako i pojavu Alzheimerove bolesti.
Podaci govore da u EU godišnje umre dvostruko više muškaraca starosti od 15. do 64. godine. Što je uzrok tolikoj razlici i poražavajućim rezultatima za muškarce?
Demografski trendovi razvijenog svijeta pokazuju da zadnjih desetljeća živimo sve dulje, tako će želja da doživimo sto godina u ovom stoljeću, čini se, biti dosežna mnogima. Razlog su prije svega napredak u medicini, primjena sofisticirane medicinske dijagnostike, dostupnost nove generacije lijekova, no sve to nije dovoljno za dug i kvalitetan život, neophodno nam je potrebna dobra briga o sebi.
Muško zdravlje od četrdesete – do stote
No iako muškarci žive dulje nego prije, ipak su žene dugovječnije u svim zemljama svijeta (osim u Somaliji), a mortalitet muškaraca viši je od žena u gotovo svakom usporedivom glavnom uzroku smrti. Ne postoji genetski uzrok za ranu smrt muškaraca pa izgleda da muškarci više naginju lošim životnim navikama (pušenju, alkoholu, prejedanju, nedovoljnoj fizičkoj aktivnosti). Muškarci se također manje brinu o sebi, vrlo rijetko kontroliraju svoje zdravlje, manje traže profesionalan savjet zdravstvenih djelatnika u ljekarni te nedovoljno koriste savjete za samopomoć. Tipičan muškarac srednjih godina ne ide k liječniku, a u ljekarnu ide po toplomjer i eventualno lijek protiv bolova.
Neophodne su javnozdravstvene aktivnosti usmjerene muškarcima, koje trebaju podići svijest, ali i educirati muškarce da koriste preventivne dijagnostičke preglede te obrate pozornost na životne navike kako bi osigurali svoju dugovječnost. Evo i nekih važnih preporuka za formulu – zdrav muškarac od četrdesete do stote!
Svakako je potrebno učiniti prve redovite liječničke preglede:
Mjerenje krvnog tlaka bar jedanput godišnje, to možete učiniti u najbližoj ljekarni
Kompletna krvna slika s biokemijskim pretragama i lipidogramom te pregled urina jednostavni su testovi koji govore mnogo o trenutnom zdravlju. Učinite ga barem jedanput u dvije godine (kks, glukoza, kreatinin, bilirubin, urati, crp, ast, alt, ggt, alp, kalij, natrij, kalcij, ukupni kolesterol, hdl kolesterol, ldl kolesterol, trigliceridi, urin)
Pregled vida (očni tlak, pregled očne pozadine)
EKG – barem jedanput u pet godina (ako nemate tegobe)
Ultrazvuk abdomena
Određivanje PSA u krvi nakon 45. godine; ako imate tegobe s mokrenjem, učinite ga odmah
Test okultnog krvarenja u stolici
također:
Javite se liječniku zbog svakog zadebljanja, rane koja ne cijeli, promjene u madežu ili neprirodnog krvarenja
Javite se liječniku zbog svakog dugotrajnog kašlja, promuklosti, promjena u stolici ili mokrenju te neobjašnjiva gubitka kilograma
Pravila dugovječnosti
Hranite se zdravo
Jedite svakodnevno što više svježeg voća i povrća, osobito sezonskog, i kad je moguće, organskog – uzgojenog bez korištenja pesticida. Obroci trebaju biti redoviti, ali porcije trebaju biti manje jer se nije dobro prejedati. Izbjegavajte obilje crvenog mesa, masnu i teško probavljivu hranu, prerađene namirnice i gotova jela te brzu hranu. Jedite što više kuhanog i sirovog te redovito jedite ribu – posebice plavu. Smanjite unos soli, šećera, brašna. Pripazite na unos alkohola.
Budite svakodnevno fizički aktivni
Bavite se onim što vas veseli – jer fizički aktivni morate biti svaki dan ili barem veliku većinu tjedna. Ako niste sportski tip, uvedite neki oblik aktivnosti koji vam je ugodan – brzu šetnju, planinarenje, plivanje, razmišljajte o dobrobiti koju radite za sebe, svoje zdravlje i tjelesnu težinu dok se gibate. Redovit sport također daje osjećaj ugode i zadovoljstva zbog endorfina koji se luči, a to će vas motivirati da nastavite. Fizička aktivnost, baš kao i prehrana, mora biti vaš stalni stil života.
Održavajte poželjnu tjelesnu težinu
Debljina je rizični faktor ozbiljnih bolesti te je svaki gubitak suvišnih kilograma velika dobrobit za vaše zdravlje. Ako se držite preporuka zdrave prehrane te ste fizički aktivni, ovaj je cilj vrlo lako ostvariv.
Razvijajte vlastitu unutarnju snagu
Svi trebamo duševnu snagu i otpornost prema utjecajima života i okoline koje ne možemo promijeniti. Da biste bili otporni, spavajte dovoljno, imajte zdrav ritam života i odmarajte se. Duhovna snaga može se razviti na mnogo različitih načina: molitvom, meditacijom, autogenim treningom, vježbama disanja i drugim tehnikama. Nije važno koji je vaš put, bitno je da radite na sebi i jačate svoju unutarnju snagu.
Izbjegavajte loše životne navike
Redovita konzumacija alkohola, pušenje cigareta, nedovoljno kretanja, boravak u zatvorenom prostoru, pretjerano izlaganje suncu bez zaštite, loša prehrana, zloporaba lijekova – učinite sve što možete da ove navike izbacite ili bar drastično smanjite.
Što se mijenja nakon četrdesete?
Zbog promjena u lučenju androgenih hormona (testosterona i androsterona) ponekad se kod muškaraca nakon četrdesete javljaju teškoće poput nervoze, smanjenog libida, problema s potencijom i seksualnom funkcijom. Iako ste još mladi, dobro je posegnuti za prehranom bogatom cinkom i selenom. Cink je koristan u očuvanju normalne razine testosterona te je također važan za normalnu plodnost i reprodukciju, a selen čuva normalnu spermatogenezu.
I na kraju – budite zadovoljni sobom
Imajte cilj ili ciljeve, male, svakodnevne, ostvarive. Ne žalostite se i ne kažnjavajte sami sebe kad nešto ne učinite dobro. Preispitajte vlastite želje i promijenite put do cilja. Pronađite u životu one aktivnosti koje vas ispunjavaju osjećajem zadovoljstva. Pomaganje drugima često pomaže. Volite sebe i budite dobri prema sebi. Idite na redovite preglede i potražite savjete liječnika, nutricionista i ljekarnika. Doživite stotu.
Dipl. ing. Martina Markov Singer, nutricionistkinja